Njemačka: Tisuću milijardi eura novog duga – što to znači?

Ovo se nikad prije nije dogodilo u povijesti njemačkog Bundestaga: u utorak (18.03.) parlament će glasati o nacrtu zakona koji će u nadolazećim godinama omogućiti akumulaciju duga bez presedana za vojni sektor, za civilnu infrastrukturu i za zaštitu klime. Osim toga, 16 saveznih država Njemačke ubuduće će se moći zaduživati ​​u ograničenim okvirima.

Prijedlog zakona dolazi od CDU/CSU i SPD-a, koji žele formirati novu saveznu vladu nakon saveznih izbora i Friedricha Merza (CDU), koji želi postati kancelar. Međutim, za postizanje većine u parlamentu te tri stranke trebaju Zelene koji će ubuduće biti u oporbi. Nakon što su četiri stranke postigle dogovor u teškim pregovorima, Odbor za budžet Bundestaga odlučio je u nedjelju (16. ožujka) preporučiti parlamentu da usvoji nacrt zakona.

Ovo je detaljno planirano:

Popuštanje kočnice duga

Osnovni zakon (njemački Ustav – op. red.) propisuje da država smije trošiti samo onoliko novca koliko dobije. Dok se dužnička kočnica odnosi striktno na 16 saveznih država, savezna vlada i dalje ima mogućnost zaduživanja u određenom limitu - do 0,35 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), odnosno godišnje privredne proizvodnje.

1. "Koliko god je potrebno" za vojnu potrošnju

Za izdvajanja, koja su potrebna za odbranu zemlje, dužnička kočnica se praktično ukida. U nacrtu dokumenta o kojem će glasati Bundestag navodi se da se sredstva za Bundeswehr, ali i "savezni izdaci za civilnu zaštitu i zaštitu stanovništva, kao i za obavještajne službe, za zaštitu sustava informacijske tehnologije i za pomoć državama napadnutim kršenjem međunarodnog prava" mogu ubuduće također financirati putem kredita. To uključuje i vojnu pomoć Ukrajini, koja je planirana u iznosu od četiri milijarde eura za 2025. godinu, a kojoj će se vjerojatno uskoro dodati još tri milijarde eura. 

Nova uredba odnosi se na sve troškove koji prelaze jedan posto bruto domaćeg proizvoda (BDP). Na temelju gospodarske proizvodnje ostvarene 2024., jedan posto BDP-a odgovara iznosu od oko 43 milijarde eura. Sve iznad tog iznosa ubuduće više neće podlijegati kreditnim ograničenjima. Lider CDU-a i vjerojatno budući njemački kancelar Friedrich Merz opisao je značaj ove uredbe riječima: "Whaterever it takes!"

2. Krediti za savezne države

Stroga zabrana zaduživanja saveznih zemalja treba biti ublažena i prilagođena saveznom nivou. Svim saveznim zemljama zajedno tada će biti dopušteno novo zaduživanje do 0,35 posto BDP-a. Raspodjela tih iznosa bit će regulirana saveznim zakonom koji tek treba biti izrađen.

Jedan je problem što bi savezne zemalja morale izmijeniti novu uredbu u vlastitim ustavima. Međutim, za to nema većine u većini parlamenata saveznih zemalja. Jedan od načina da se promjene omoguće bila bi izmjena i dopuna Osnovnog zakona, čime bi se istovremeno ukinuo ustav saveznih zemalja. Međutim, to bi bilo ozbiljno miješanje u federalizam u Njemačkoj.

Poseban fond za infrastrukturu

Njemačka ima velikih problema s infrastrukturom. Ceste, mostovi i željezničke pruge desetljećima su dotrajali, a da se nije posvećivala pozornost njihovom održavanju. Također postoji potreba za modernizacijom u opskrbi energijom i vodom, telekomunikacijama, školama, sveučilištima i bolnicama. Zemlja također zaostaje kada je riječ o digitalizaciji. Transformacija i širenje klimatski neutralne energetske infrastrukture daleko je od okončanja.

1. Izmjena i dopuna Osnovnog zakona za investicije

Članak 143h Osnovnog zakona je izmijenjen kako bi se propisalo da 500 milijardi eura duga može nastati za ulaganja u infrastrukturu tokom sljedećih dvanaest godina. Iznos će biti podijeljen: savezne države će za svoju infrastrukturu iskoristiti 100 milijardi eura, a savezna vlada ima na raspolaganju 300 milijardi. Preostalih 100 milijardi eura namijenjeno je zaštiti klime. Nacrt zakona govori o "dodatnim ulaganjima za postizanje klimatske neutralnosti do 2045."

2. Načelo dodatnosti

Novac treba biti dodatano izdvojen na ionako planirane investicije. Kako bi se to osiguralo, pretpostavlja se da će ubuduće najmanje deset posto ukupnog budžeta u regularnom budžetu na saveznom nivou morati biti namijenjeno investicijama. Na osnovu budžeta za 2024. to bi bilo oko 47 milijardi eura. Samo potrebe koje prelaze ovaj iznos mogu potjecati iz posebnog fonda financiranog kreditima.

Zaduživanje nailazi na kritike

Alternativa za Njemačku (AfD), koja je dijelom desničarsko ekstremistička, i Lijeva stranka su protiv paketa duga iz različitih razloga. Dvije stranke zajedno imaju više od trećine mjesta u novom sazivu Bundestaga.

1. Glasanje u "starom" Bundestagu

Promjene Osnovnog zakona moguće su samo ako se s tim slože najmanje dvije trećine članova Bundestaga. AfD i Ljevica bi, nakon nedavnih saveznih izbora, mogli blokirati ovaj paket. CDU/CSU i SPD stoga želi da "stari" saziv Bundestaga, u kojem zajedno sa Zelenima još uvijek imaju više od dvije trećine zastupničkih mjesta, glasa o ovome. Stari saziv Bundestaga ima mandat do 25. ožujka, kada će biti konstituiran novi saziv. AfD i Ljevica pokušali su spriječiti glasovanje u starom Bundestagu, ali njihove tužbe pred Saveznim ustavnim sudom nisu uspjele.

2. Financijske posljedice zaduživanja

Ekonomisti upozoravaju na ozbiljne posljedice na financijskim tržištima ako se Njemačka napravi novi dug za za gotovo bilion eura. Lars Feld, profesor na institutu Walter Eucken u Freiburgu, pretpostavlja da će njemački državni dug za deset godina porasti sa sadašnje razine od oko 62 posto na 90 posto godišnje privredne proizvodnje. To bi rezultiralo dodatnim izdacima za kamate između 250 i 400 milijardi eura, ovisno o kretanju kamatne stope na državne obveznice, rekao je Feld na saslušanju Odbora za budžet u Bundestagu. Međunarodna tržišta obveznica već su postala nervozna.

Veronika Grimm, profesorica na Tehničkom sveučilištu u Nürnbergu, vidi "izazov za stabilnost u Europi". Ona je to također rekla na sastanku Odboru za budžet. Ako kamatne stope na njemačke državne obveznice porastu, to će uzrokovati porast kamatnih stopa za već visoko zadužene zemlje poput Italije i Španjolske do razina koje te zemlje jedva da još mogu pokrivati. Grimm je upozorio da bi to ponovno povećalo "ranjivost u eurozoni".