Njemačka: koga će birati građani stranog porijekla?

Mjesec dana prije parlamentarnih izbora u Njemačkoj sve se stranke trude osvojiti naklonost građana, ali u jednom - i to sve većem segmentu biračkog tijela - čini se da to uopće ni ne pokušavaju. Riječ je o oko 7,1 milijun građana Njemačke stranog porijekla s pravom glasa, što zapravo znači da je to svaki osmi birač ove zemlje.

Tradicionalno, oni i inače rjeđe uopće dolaze na birališta od "domaćih", ali sociologinja Friederike Römer iz njemačkog Centra za istraživanje integracija i migracija je sudjelovala u istraživanju koje je utvrdilo neke promjene. Jer osobe stranog porijekla su prije bile prilično vjerne samo jednoj stranci, ali to se topi: "Stranka s najvećim potencijalom u svim istraženim skupinama je SPD. Ali sada si i oko 20% birača stranog porijekla mogu zamisliti da svoj glas daju AfD-u. No ako sve te osobe pitate koja stranka bi bila kompetentna za rješavanje njihovih problema, oni češće nego 'domaći' odgovaraju kako to nije nijedna stranka."

Kod njemačkih građana stranog podrijetla su popularni i stranka Saveza Sahre Wagenknecht i Ljevica, dok Zeleni dobivaju malu podršku. No isto tako je osobitost birača stranog porijekla da se više boje siromaštva i socijalnog pada. "Kod brige za vlastito materijalno stanje, za mirovinu ili za stambeno pitanje se osobe stranog porijekla osjećaju više ugroženima nego ljudi bez stranog porijekla", kaže Römer.

Niste vi, nego ovi novi koji dolaze...

Zanimljivo je kako te osobe isto tako više strahuju da bi mogli postati žrtva nekog zločina. Razlog lako može biti i to što oni rjeđe žive u "boljim četvrtima" gradova. Upravo to je nešto što politički želi iskoristiti populistički AfD. "Ta je stranka veoma dobra u obraćanju određenim podskupinama osoba stranog porijekla. Obraćaju se prije svega došljacima koji su već duže u Njemačkoj, koji su došli s Bliskog istoka i sa sjevera Afrike ili iz Turske porukom koja otprilike glasi: vi niste problem, problem su ovi 'novi' koji dolaze. To se osobito vidi na društvenim mrežama."

S tim se teško može složiti Yunus Ulusoy iz zaklade Centar za istraživanje Turske i integracija (ZfTI): "To je u najboljem slučaju marginalna skupina. Jer kad čujem izjave AfD-a o migrantima i islamu, ne mogu si zamisliti da ta stranka u turskoj zajednici može dobiti značajniju podršku." Eventualno su to osobe turskog porijekla koje i sami imaju kritički stav prema islamu, koje su već potpuno prihvatile njemački način života i čiji su preci došli u ovu zemlju prije više desetljeća, smatra Ulusoy.

Sve više ih ostaje kod kuće

No upravo su osobe turskog porijekla u prošlosti najčešće glasovale za socijaldemokrate. Razlog je i ljevičarska tradicija koju su često donijeli iz svoje stare domovine, ali i podrška koju su osjećali od strane sindikata u Njemačkoj u doba starih i fiksnih radnih odnosa. No ta se vjernost sve više gubi, a sad ih je sve više koji uopće ne izlaze na birališta.

"Tu je i velika skupina mladih koji u svakodnevici doživljavaju diskriminaciju i osjećaj da tu ne pripadaju", dodaje Ulusoy. "Taj osjećaj ih vrijeđa, a to onda vodi i udaljavanju od politike i neizlasku na birališta", kaže poznavatelj građana Njemačke, koji je i sam porijeklom iz Turske. Zapravo i čitava politika se u prvom redu bavi nedostacima i problemima, umjesto da više govori o pozitivnom razvoju i širi osjećaj da prihvaća i te građane.

Nijemci iz Rusije imaju poseban politički profil

Istraživanje obuhvaća i skupinu birača koji nisu - a onda i jesu "stranog" porijekla: etničke Nijemce koji su došli u ovu zemlju prije svega iz nekadašnjeg Sovjetskog Saveza. Oni imaju posve osobit politički profil. A obzirom da su mnogi od njih došli iz Rusije ili su naklonjeni Moskvi, oni se velikim dijelom osjećaju isključenima iz društva nakon ruskog napada na Ukrajinu i podrške Berlina Kijevu, kaže povjesničar Jannis Panagiotidis iz Istraživačkog centra za povijest transformacija na Sveučilištu u Beču.

Dugo vremena i već zbog zahvalnosti Helmutu Kohlu, koji je dogovorom s Moskvom omogućio njihov dolazak u Njemačku, ta je skupina "stranaca" bila vjerna uzdanica kršćanskim demokratima, ali to je "pokvarila" Angela Merkel. Jer njena politika otvaranja prema migrantima pretežito muslimanskih zemalja je nešto što "ruski Nijemci" nikako ne mogu prihvatiti. Desni - i čak ekstremno desni pogledi te skupine su nešto što sepreklapa i s politikom AfD-a. "AfD je najaktivniji u namjeri da se etablira kao stranka doseljenika iz Rusije", procjenjuje Panagiotidis. Jer zapravo se i oni ne osjećaju potpuno prihvaćeni u svojoj novoj domovini: "Već i iz tog osjećaja vlastite nesigurnosti su protiv bilo kakvog doseljavanja, osobito ne iz muslimanskih zemalja."

Ili - ili

CDU/CSU se pokušava opet obratiti toj skupini doseljenika iz Sovjetskog saveza, posebno tematizirajući pitanje mirovine, koje je važno za pripadnike te skupine u poodmakloj dobi. Ali očito s umjerenim uspjehom jer su toj skupini još uvijek važna druga pitanja, a osobito odnos prema Rusiji. Već i zbog toga AfD bira riječi kad govori o podršci Ukrajini, a birače iz te skupine privlači i otvorena podrška poboljšanju odnosa s Kremljem koje zagovara Sahra Wagenknecht.

"Prije su mnogi koji su došli iz bivšeg Sovjetskog Saveza birali i stranku Ljevica, ali većina njih je prešla Savezu Sahre Wagenknecht. Ta stranka, ako uopće opstane u budućnosti, ima veliki potencijal ne samo kod postsovjetskih birača, nego prije svega kod onih koji se ne žele svrstati u ekstremnu desnicu", misli stručnjak iz Beča.