Njemačka: kampanja zaustavila izbor sutkinje Ustavnog suda

Kad god se u Njemačkoj govori o krizi demokracije, vodeći političari ponosno i smirujuće upućuju na neovisnost "sudaca iz Karlsruhea", kako se često nazivaju suci njemačkog Saveznog ustavnog suda po mjestu gdje im je sjedište na jugozapadu Njemačke.

Ustavni sud jedna je od najuglednijih institucija u Njemačkoj. On štiti prava zajamčena temeljnim dokumentom ove države: ljudsko dostojanstvo, slobodu mišljenja, zaštitu od diskriminacije, pravo na azil... Jedino taj sud može donijeti odluku o zabrani, također Ustavom zajamčenom slobodom osnivanja i djelovanja političkih stranaka. Njegove presude u pravilu nailaze na široko priznanje, ali znaju biti i ispravka politici vladajućih stranaka.

Upravo zato odbijanje izbora troje kandidata za suce Saveznog ustavnog suda izazvalo je burne reakcije. To je naravno i politički proces u temeljnoj diobi vlasti između vlade, parlamenta i pravosuđa. O sucima odlučuju dvotrećinskom većinom Donji i Gornji dom parlamenta, Bundestag i Bundesrat koji je predstavničko tijelo 16 saveznih pokrajina. Time se želi osigurati da suci ne budu jednostavno imenovani, nego da o njima odlučuju izabrani predstavnici naroda.

Politika odlučuje

Za razliku od Sjedinjenih Država, imenovanja sudaca u Njemačkoj u pravilu nisu sporna, niti u tome ima osobito emocija. No već i kandidate u Njemačkoj ne predlažu pravnici, pravni stručnjaci ili sami suci,nego uvijek politika. Oko pojedinih kandidata doduše bude spora, kao što je to bio slučaj s izborom pravnika Petera Müllera 2011. godine. On je samo nekoliko mjeseci prije toga dao ostavku na dužnost predsjednika vlade pokrajine Saarlanda, dakle prije je bio političar i član Kršćanskih demokrata nego što je bio sudac. A obzirom da je kao premijer pokrajine bio protiv tadašnjeg zakona o useljavanju koji je predložila crveno-zelena vlada, isprva su se mnogi pitali može li doista biti nepristran.

Unatoč tome, Bundesrat – predstavničko tijelo svih 16 saveznih pokrajina – izabrao ga je jednoglasno za suca Ustavnog suda, uključujući i glasove socijaldemokrata i zelenih. To je isto tako i pravilo u ovoj zemlji: ako već netko i bude kandidat, dosadašnjih 118 sudaca i sutkinja u njegovoj povijesti su onda bili i potvrđeni.

Pravnica za teška pitanja nerođenog djeteta

Najnoviji spor i propala kandidatura Frauke Brosius-Gersdorf utoliko nije izgledala upitan. Ona uopće nije političarka, nego ugledna profesorica prava sa Sveučilišta u Potsdamu. Ima besprijekornu reputaciju. U svom znanstvenom radu često se bavi graničnim pitanjima pravne etike, primjerice pitanjem prekida trudnoće. Kako vrednovati pravo na život nerođenog djeteta u odnosu na pravo majke? Što u slučaju kad trudnoća ugrožava zdravlje žene? To nisu apstraktna pitanja u medicinskoj praksi i danas liječnici slijede načelo da ako mogu sačuvati samo jedan život, to će biti majke.

No to nije po volji ultrakonzervativnim krugovima. U pravnom pogledu se to mora onda dovesti do kraja: ako nerođeni embrij ima jednako ljudsko dostojanstvo kao i žena koja ga nosi, ne pretvara li se time ženu u puki „inkubator“ bez prava na samoodređenje?

To su složena, etički osjetljiva pitanja kojima se Brosius-Gersdorf profesionalno bavila – i to na zahtjev politike.

Ipak, prošlog petka (11. srpnja) Bundestag je povukao njezinu kandidaturu s dnevnog reda. Vladine su koalicije odustale od glasovanja kad je postalo jasno da je otpor iz redova Kršćanskih demokrata prevelik. I to unatoč tome što je međustranačko povjerenstvo za izbor sudaca Bundestaga već ranije dalo podršku njezinoj kandidaturi.

Kampanja za "rušenje"?

Za Philippa Sälhoffa, direktora savjetodavne mreže Polisphere iz Berlina, odgovor je jasan: "Da, bila je to kampanja", izjavio je u intervjuu za Deutsche Welle.

Njegova je agencija analizirala 40.000 poruka na socijalnoj mreži  X (nekadašnjem Twitteru), vezanih uz kandidatkinju. Rezultat: bili su prisutni svi elementi klasične kampanje "Online peticije, pozivi na slanje unaprijed pripremljenih poruka i pisama zastupnicima, plaćeno oglašavanje, umrežavanje aktera na društvenim mrežama s jasnim ciljem: spriječiti izbor kandidatkinje." Sälhoff pritom razlikuje takvu kampanju od medijskog izvještavanja o kandidatkinji. "Kritičko političko izvještavanje nije dio kampanje, ono je legitimno i nužno kad je riječ o izborima u parlamentu, primjerice za ustavne suce."

Problem je u tome, kaže on, što se kampanja na društvenim mrežama vodila manipulativno, dakle "kad se koriste lažne tvrdnje i preuveličavanja."

Osobito je upadljiv bio napad novog medijskog portala NIUS, koji vodi poduzetnik i milijarder Frank Gotthardt. Taj je portal žestoko napao kandidatkinju i to uz niz dezinformacija i kleveta. Nazivali su je „sutkinjom užasa“, zagovornicom pobačaja sve do pred sam porod. Etiketirali su je kao „lijevu radikalku“, „ultraljevičarku“ i „neprijateljicu slobode mišljenja“. Kampanji su se pridružili i drugi portali nove desnice, obraćajući se milijunskom auditoriju. S uspjehom.

Sramota i za politiku i za CDU

Kad je kandidatura propala, glavni urednik NIUS-a, Julian Reichelt je poručio: „Ovo je dobar dan za nas. Političko-medijski kompleks nije prepoznao da postoje novi mediji koji više ne igraju po starim pravilima.“ Tako je klevetnička kampanja proglašena pobjedom nad tzv. „mainstream“ medijima.

Direktor Polispherea, Sälhoff, smatra da je taj uspjeh znakovit: "Nije novost da ovakvi mediji već dugo utječu na javno mnijenje u Njemačkoj. No stvoriti unutar tako kratkog vremena, pred očima njemačke i međunarodne javnosti, situaciju u kojoj se uspije osramotiti čitavu vladu u Berlinu praktički preko noći – to je, iz njihove perspektive, svakako uspjeh."

Istodobno, odluka parlamenta ipak ostaje odluka slobodno izabranih zastupnika. Kampanje su sastavni dio političke borbe, bez obzira s koje strane dolazile.

Bivši ustavni sudac i član CDU-a Peter Müller pritom ne štedi kritike na račun vlastite stranke. U intervjuu za Süddeutsche Zeitung rekao je: "Ovo je eklatantan propust u vođenju stranke." Prema njegovu mišljenju, „nešto takvo ne bi se smjelo dogoditi“. Jer još neposredno prije najavljenog glasanja kancelar Friedrich Merz i predsjednik kluba zastupnika CDU-a Jens Spahn dali su naslutiti da bi kandidatkinja mogla dobiti i njihovu potporu. No stvari su ipak krenule drugim smjerom.

"Ne želim narušavati ugled Suda"

Za sada je izbor nove ustavne sutkinje skinut s dnevnog reda Bundestaga. Frauke Brosius-Gersdorf obratila se javnosti u dugom televizijskom intervjuu. Odbacila je optužbe da je aktivistica ili radikalna osoba te pokušala obrazložiti svoje stavove iz pravne perspektive. Na pitanje što će biti dalje, odgovorila je: „Ako bi postojala opasnost da time bude narušen ugled najvišeg njemačkog suda, ne bih inzistirala na svojoj nominaciji“, izjavila je 54-godišnja pravnica.