Njemačka infrastruktura vapi za milijardama eura

U Dresdenu, svjetski poznatom baroknom gradu, 11. rujna prošle godine srušio se jedan od četiri mosta preko Labe. Prava je sreća da nitko nije stradao niti bio ozlijeđen. U širem gradskom području živi 800.000 ljudi, a godišnje u grad dođe dva milijuna turista. Te je noći samo 18 minuta prije nego što se građevina urušila, preko mosta prošao tramvaj. 

Uzrok je brzo pronađen. Korozija je nagrizla čelik koji je između 1967. i 1971. bio ugrađen u most. To je u cijeloj Njemačkoj izazvalo uzbunu. Tisuće mostova su u toliko lošem stanju da ih je nužno hitno sanirati ili ukloniti kako bi se izgradili novi. 

Najmanje pet milijardi godišnje 

Procjenjuje se da u Njemačkoj ima 130.000 mostova. Za promet su najvažniji mostovi na autocestama i saveznim cestama, kojih je oko 40.000. Ministarstvo prometa navodi da je hitno potrebno sanirati ili srušiti oko 5.000 mostova. 

Iz državnog proračuna je prošle godine bilo predviđeno 4,6 milijardi eura za sanaciju autocesta i drugih prometnica, uključujući i mostove na njima. Vlada kojoj upravo istječe mandat za ovu je godinu predvidjela pet milijardi eura. Međutim, državna tvrtka za održavanje autocesta „Autobahn GmbH“ smatra da taj iznos nije dovoljan. 

Njemačka troši svoju infrastrukturu 

Osim mostova, dotrajale su i ceste, željezničke pruge, infrastruktura za opskrbu energijom i vodom, telekomunikacijska mreža, škole, sveučilišta i bolnice. I tehnička i socijalna infrastruktura desetljećima su bile zanemarivane. „Zemlja propada pred našim očima“, upozorio je početkom ožujka čelnik socijaldemokrata Lars Klingbeil. 

Uz to, vidljiv je i veliki zaostatak u modernizaciji. Digitalizacija zemlje napreduje presporo. Izgradnja i prilagodba infrastrukture klimatskim ciljevima još je daleko od dovršetka. Ekonomisti već dugo upozoravaju političare da su dodatna ulaganja nužna. Institut za njemačko gospodarstvo, blizak njemačkim poslodavcima, procijenio je prošlog ljeta da je za modernizaciju infrastrukture potrebno čak 600 milijardi eura. 

Radovi na 40 željezničkih pravaca 

Najviše novca potrebno je za saveznu infrastrukturu. Prema izračunu Ministarstva prometa, do 2029. godine bit će potrebno dodatnih 25 milijardi eura za sanaciju saveznih cesta. U postojećim planovima za obnovu željezničke mreže, nedostaje 13 milijardi eura. Njemačke željeznice („Deutsche Bahn“) namjeravaju do 2030. sanirati 40 najvažnijih pravaca u dužini od 4.200 kilometara. 

Projekt željezničkog kolodvora „Stuttgart 21“ pokazuje koliko infrastrukturni projekti mogu biti skupi. Gradi se već 15 godina, a troškovi su narasli s prvotnih četiri milijarde eura na 11 milijardi u prosincu 2023. 

Savezno udruženje njemačke industrije izračunalo je u lipnju 2024. da će za ulaganja u prometnu infrastrukturu biti potrebno 165 milijardi eura. Odlazeći ministar prometa Volker Wissing želio je tijekom svog mandata osnovati veliki infrastrukturni fond koji bi uključivao i privatni kapital, no to se nije ostvarilo. 

Kako transportirati električnu energiju s sjevera na jug?

Ogromne svote novca potrebne su za daljnju izgradnju elektroenergetske mreže. Energija vjetra najviše se koristi na vjetrovitom sjeveru zemlje. Da bi se ta energija transportirala prema jugu, potrebne su jače mreže. Prema izračunu energetskih kompanija, potrebno je oko 55 milijardi eura ulaganja. Uz to, do 2033. godine potrebno je još 10 milijardi eura za izgradnju lokalnih distribucijskih mreža. 

Dosad su ti troškovi prebacivani na potrošače i tvrtke kroz povećanje cijene električne energije. To je smanjilo konkurentnost njemačkog gospodarstva na svjetskom tržištu. Ako država želi rasteretiti potrošače, morat će preuzeti te troškove. Tu su i dodatni troškovi za izgradnju rezervnih elektrana te vodikove mreže. 

Stanogradnja - ključni dio infrastrukture 

U cijeloj Njemačkoj nedostaje stambenog prostora, ponajviše u velikim gradovima i gusto naseljenim područjima. To je dovelo do značajnog rasta cijena najma u posljednjih nekoliko godina. U Münchenu nije rijetkost da najamnina iznosi 24 eura po četvornom metru. 

Zbog toga ljudi s prosječnim primanjima jedva mogu priuštiti život u gradovima. Poslodavci koji ne nude visoke plaće teško nalaze radnu snagu, osim ako ne osiguraju i stambeni prostor. 

Savezno udruženje njemačke industrije procjenjuje da će u idućih deset godina biti potrebno dodatnih 56 milijardi eura za poticanje stanogradnje te prilagodbu zgrada propisima o zaštiti klime. 

Obrazovanje - ulaganje u budućnost 

Velike svote potrebne su i za sanaciju vrtića, škola i sveučilišta te za digitalizaciju obrazovnih ustanova. Savez njemačke industrije procjenjuje da je u ovom sektoru potrebno 100 milijardi eura ulaganja. Sindikat obrazovanja i znanosti (GEW) tvrdi da je ta brojka još viša - 130 milijardi eura. 

„Njemački obrazovni sustav izgleda kao veliko gradilište“, stoji u priopćenju Sindikata s početka ožujka. Posebno se naglašava dramatičan manjak kvalificiranih radnika u vrtićima i školama. 

Obrazovanje je u nadležnosti 16 njemačkih saveznih pokrajina, pa ulaganja padaju na njihov teret. No, i njemačke općine imaju infrastrukturu koja hitno treba obnovu, ali zbog manjka sredstava u njih se najmanje ulaže. Proračuni su prazni, dugovi visoki. 

Nedostatak sredstava i u drugim sektorima 

Investicijski jaz u zdravstvu iznosi 50 milijardi eura. Njemačko udruženje bolnica navodi da čak 70% bolnica posluje s gubicima. Oko 10 milijardi eura nedostaje za sustav zaštite od katastrofa, koji je ključan u slučaju poplava, potresa, požara i ratnih ugroza. 

Ako se sve ove potrebe zbroje, jasno je da će u idućim godinama biti potrebne stotine milijardi eura kako bi se njemačka infrastruktura ponovno dovela u dobro stanje.