Njemačka i Izrael: jubilej u sjeni rata

Prije 60 godina, 12. svibnja 1965. godine, Njemačka i Izrael su, nakon dužih priprema, uspostavili diplomatske odnose. To tada nije bilo nimalo samo po sebi razumljivo: Drugi svjetski rat u Europi okončan je svega 20 godina ranije. Sjećanje na genocid, koji je nacistička Njemačka počinila nad europskim Židovima, bilo je prisutno u obje zemlje. I danas, 80 godina nakon kraja rata, odnosi sa Izraelom ostaju izuzetno važni – ali i kompleksni.

Herzog u Berlinu, Steinmeier u Izraelu

Na godišnjicu uspostave diplomatskih odnosa u Berlin dolazi izraelski predsjednik Isaac Herzog. Zajedno s njemačkim predsjednikom Frank-Walterom Steinmeierom posjet će memorijalni centar „Peron 17 ( „Gleis 17") na stanici Grunewald. S tog kolosijeka je za vrijeme nacističkog režima deportirano oko 10.000 pripadnika židovske zajednice u koncentracijske logore.

Herzog će se sastati s više od 100 njemačkih i izraelskih tinejdžera, svjestan da je antisemitizam, naročito među mladima u Njemačkoj, značajno porastao od početka rata u Pojasu Gaze prije više od godinu i po dana. Herzog će potom, zajedno sa Steinmeierom,  otputovati u Izrael, gdje će posjetiti kibuc na granici s Gazom.

Merkel u Knesetu o „državnom rezonu"

Posjeti se odvijaju u prvim danima nove njemačke vlade s Friedrichom Merzom (CDU) na čelu. Kao i svi kancelari prije njega, Merz je svjestan posebnog značaja i odgovornosti Njemačke prema Izraelu.

Kada je bivša kancelarka Angela Merkel (CDU) 2008. godine posjetila Izrael i govorila u izraelskom parlamentu Knesetu upotrijebila je pojam „državni rezon" („Staatsräson") kako bi opisala tu posebnu odgovornost. Prema njenim riječima, to je posebna politička obaveza Njemačke da podržava postojanje i sigurnost Izraela.

Državni rezon kao maksima 

To je politička maksima, ali ne i pravna. Ipak, kancelari poslije Merkel, kao i većina prije nje, djelovali su u duhu tog principa. Usprkos kritikama izraelske ofenzive u Gazi, njemački političari uvijek iznova ističu da se Izrael ima pravo braniti nakon brutalnog terorističkog napada radikalno-islamističkog Hamasa 7. listopada 2023., pri čemu Njemačka, kako naglašavaju, ostaje pouzdan saveznik Izraela.

U praksi, provođenje tog principa može biti vrlo zahtjevno: i u Njemačkoj raste kritika izraelske vojne akcije u Gazi. Od početka ožujka Izrael blokira isporuke pomoći u palestinske teritorije, što dovodi do gladi i smrti brojnih civila.

U svom prvom intervjuu kao kancelar za javni servis ARD, Friedrich Merz je rekao: „Izrael nam zadaje najveće brige. Novi ministar vanjskih poslova će po mom nalogu sljedećeg vikenda otputovati u Izrael. Zajedno pripremamo taj posjet. Ali, mora biti jasno da izraelska vlada mora poštovati i međunarodno pravo, uključujući i ratno pravo."

Netanjahu i Međunarodni kazneni sud

U studenom prošle godine, Međunarodni kazneni sud u Den Haagu izdao je naloge za uhićenje, između ostalih i  izraelskog premijera Benjamina Netanjahua i bivšeg ministra obrane Gallanta – zbog sumnje na počinjene ratne zločine u Pojasu Gaze. Njemačka je jedna od osnivačica tog suda i po zakonu bi morala uhapsiti Netanjahua ako bi došao u Njemačku.

Ipak, Merz je dan nakon parlamentarnih izbora, nakon telefonskog razgovora s Netanjahuom, izjavio da će kao kancelar pronaći „načine i sredstva" da Netanjahu može doći u Njemačku i da je napusti„a da ne bude uhićen". Tu formulaciju Merz nije ponovio nakon što je stupio na funkciju kancelara.

Merz: Izrael mora ispuniti humanitarne obaveze

Umjesto toga, novi kancelar je u intervjuu za ARD rekao: „Izrael se ima pravo braniti od brutalnog napada Hamasovih terorista od 7. listopada i svega što je nakon toga uslijedilo. Ali Izrael također mora ostati zemlja koja ispunjava svoje humanitarne obaveze, upravo tamo gdje se ovaj užasni rat sada vodi, u Pojasu Gaze, tamo gdje se nužno odvija sukob s Hamasovim teroristima."

Susreti članova kabineta

Spor oko naloga za uhićenje izraelskog premijera pokazuje koliko su odnosi između dvije zemlje i danas kompleksni – i koliko ih određuje rat u Gazi. Iako je bivša ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock (Zeleni) često putovala u Izrael od početka rata, posljednji posjet Netanjahua Berlinu bio je u ožujku 2023, kada je susreo tadašnjeg kancelara Olafa Scholza (SPD).

Njemačka i Izrael inače održavaju i tzv. vladine konzultacije, susrete kompletnog kabineta s obje strane, kako bi naglasili posebnost bilateralnih odnosa. Njemačka takve sastanke ima sa svega dvanaest zemalja u svijetu. Posljednje konzultacije s Izraelom održane su, međutim, prije više od sedam godina.