Njemačka: drastični porast troškova za njegu starijih

Ova vijest posljednjih dana nije uznemirila samo umirovljenike: „Troškovi skrbi ponovno su porasli; više od 3.000 eura mjesečno“ – glasili su naslovi u medijima. Prema podacima Udruge zamjenskih zdravstvenih fondova (Vdek), koje je na uvid dobio Deutsche Welle, prosječni trošak smještaja u domu za njegu bez subvencija iznosi 3.248 eura mjesečno. Riječ je o iznimno visokom iznosu, osobito uzme li se u obzir da prosječna mirovina u Njemačkojiznosi oko 1.100 eura mjesečno.

Savezna ministrica zdravstva Nina Warken (Kršćansko-demokratska unija CDU) ukazuje na hitnu potrebu reforme sustava osiguranja za njegu. Iako je ono nekoć predstavljalo velik civilizacijski iskorak, Warken ističe: „Prihodi i rashodi u međuvremenu su se drastično razišli. Ovako se više ne može“, izjavila je za izdanja medijske grupe Funke.

Na veliku nesigurnost u praksi ukazuje i ravnateljica doma za starije osobe „Erikaweg" u gradu Hildenu u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji, Beate Linz-Eßer. U razgovoru za DW izjavila je: „Neprestano rastući troškovi skrbi veliki su teret za naše korisnike. Prisutna je stalna zabrinutost: koliko će još dugo moći pokrivati troškovevlastitim prihodima ili imovinom?“. Korisnici domova naime moraju sami sudjelovati u podmirivanju troškova.

Linz-Eßer navodi primjer jedne korisnice doma: „Njezini vlastiti prihodi nisu dovoljni i sada mora zatražiti socijalnu pomoć. Zbog toga osjeća stid. Kaže mi: Cijeli sam život sama sebi bila dovoljna. Uvijek sam radila, a sada, pred kraj života, ovisim o socijalnoj pomoći.“ Ravnateljica dodaje da ju ta korisnica često posjećuje kako bi s njom razgovarala o svojoj situaciji.

Sve više starijih, sve veći troškovi

Zakonsko osiguranje za njegu već trideset godina dio je njemačkog sustava socijalne sigurnosti i u mnogim se zemljama smatra uzornim modelom. Njegova je svrha pomoći starijim osobama koje trebaju skrb da što dulje vode samostalan život. Osiguranje pokriva dio troškova koji nastaju zbog potrebe za njegom. Riječ je o obveznom osiguranju koje zajednički financiraju poslodavci i zaposlenici – trenutačno u visini od 3,6 posto prihoda.

U pravilu, međutim, osiguranje ne pokriva sve troškove skrbi. Danas gotovo trećina korisnika staračkih domova ovisi o socijalnim subvencijama jer njihovi vlastiti prihodi nisu dovoljni za pokrivanje svih izdataka.

Njemačko stanovništvo ubrzano stari. Očekivani životni vijek danas rođene novorođenčadi iznosi oko 79 godina za muškarce i 84 godine za žene. Problem leži u tome što starije osobe češće trebaju skrb. Prema podacima Saveznog zavoda za statistiku, u prosincu 2023. godine oko 5,7 milijuna građana trebalo je neku vrstu skrbi. Do 2055. ta bi brojka, uslijed demografskih promjena, mogla porasti za 37 %.

Mnoge starije osobe još uvijek zbrinjavaju članovi obitelji – njih oko 85 %. Ipak, mnogi korisnici žive u domovima za starije, gdje troškovi godinama ubrzano rastu.

Drastični porast participacije

Prema Vdeku, osobni udio koji korisnici plaćaju porastao je s 1.772 eura u 2018. godini na sadašnjih 3.248 eura mjesečno.

Zdravstveni ekonomist, profesor Heinz Rothgang, u intervjuu za DW navodi dva glavna razloga poskupljenja: „Njegovateljski je posao dugo bio vrlo slabo plaćen. No, posljednjih deset godina plaće u tom sektoru rastu znatno brže nego u ostatku gospodarstva, otprilike dvostruko brže. Slično je i s kadrovima, imamo manjak njegovatelja, ali se situacija pomalo poboljšava. Danas imamo više osoblja i bolje su plaćeni. To, naravno, povećava troškove.“

Ravnateljica Linz-Eßer kritizira postojeći model: „Neprihvatljivo je da korisnici domova moraju plaćati obrazovanje njegovatelja. U drugim sektorima to pokriva država. Također nije u redu da korisnici snose investicijske troškove. U bolnicama ih pokrivaju država ili savezna pokrajina, a naši korisnici moraju i to plaćati.“

Naime, korisnici domova ne plaćaju samo smještaj, prehranu i njegu, nego i održavanje domova te obrazovanje potrebnog kadra. Od ukupnih 3.248 eura troškova, te stavke čine čak 1.488 eura i stalno rastu.

Beate Linz-Eßer želi zadržati kvalitetu usluge. Nakon detaljne kalkulacije, morala je ponovno povećati cijene: „Osobni udio za nove korisnike narast će na 3.700 eura.“

Iako se s godinama boravka smanjuje udio koji korisnici moraju sami plaćati,  jer osiguranje s vremenom preuzima fiksni iznos, te su subvencije nedostatne. Mnogi zbog zdravstvenih problema dobivaju dodatne potpore, no cijeli je sustav pred kolapsom.

Kako izaći iz krize?

Ministrica Warken predlaže osnivanje povjerenstva za reformu. Smatra da privatna ulaganja moraju igrati veću ulogu. U ovoj i idućoj godini država će intervenirati s dvije milijarde eura potpore iz poreznih prihoda, no to je samo kratkoročna pomoć.

Zdravstveni ekonomist Rothgang iznosi svoje prijedloge za temeljitu reformu: „Jedna je opcija uključivanje poreznih sredstava u sustav, kao što je već slučaj s mirovinskim i zdravstvenim osiguranjem. Druga mogućnost je šire uključivanje obveznika doprinosa, osobito onih s višim primanjima. Moglo bi se propisati da se doprinosi plaćaju na sve vrste prihoda, uključujući kapitalnu dobit i prihode od najma.“

Savezni revizorski sud upozorava: sektoru osiguranja za njegu do 2029. prijeti manjak od više od 12 milijardi eura.