Njemačka dobila još 500 superbogataša

Superbogatašima se smatra osobe čije financijsko bogatstvo premašuje 100 milijuna dolara. U roku od godinu dana, broj takvih ljudi u Njemačkoj porastao je za 500, dok je ukupna vrijednost njihovog bogatstva u tom razdoblju „skočila" za 16 posto. Ovakav rast objašnjava se prije svega velikim dobicima na međunarodnim financijskim tržištima.

Skoro trećina financijskog bogatstva Njemačke u rukama 3.900 ljudi

Prema najnovijem izvještaju „Global Wealth Report 2025“ koji je objavila konzultantska kuća Boston Consulting Group (BCG), spomenutih 3.900 superbogataša – koji se u stručnoj terminologiji vode kao „Ultra High Net Worth Individuals“ (UHNWI) – raspolaže ukupno s oko tri bilijuna dolara. To čini približno 27 posto cjelokupnog financijskog bogatstva u Njemačkoj.

Ukupna bruto imovina njemačkih domaćinstava iznosi 22,9 bilijuna dolara, od čega se 11,1 bilijun odnosi na financijsku imovinu kao što su bankovni depoziti, vrijednosni papiri, mirovinski fondovi i gotovina. Preostalih 11,8 bilijuna dolara uloženo je u nekretnine i druge materijalne vrijednosti.

Njemačka treća u svijetu po broju superbogataša

Na globalnoj razini, Njemačka je po broju superbogataša na trećem mjestu – iza Sjedinjenih Američkih Država (33.000) i Kine (9.200). Povećava se i broj dolarskih milijunaša: trenutačno ih je u Njemačkoj 678.000, što je 65.000 više nego prethodne godine.

Međutim, rast bogatstva nije ravnomjerno raspoređen. „Što je niže mjesto u hijerarhiji bogatstva, to je manji rast“, navodi BCG. Od rasta tržišta daleko više su profitirali superbogataši i milijunaši nego domaćinstva sa skromnijim imovinskim stanjem.

Humanitarna organizacija Oxfam, međutim, oštro kritizira sve veću koncentraciju bogatstva. U svom izvještaju iz siječnja 2025. godine upozorava da milijarderi i milijarderke u Njemačkoj u neuobičajeno velikoj mjeri bogatstvo zahvaljuju nasljedstvu – čak 71 posto njihovog bogatstva nije stečen radom, već je naslijeđeno. Radi usporedbe, globalni prosjek iznosi 36 posto.

Financijsko bogatstvo posebno snažno poraslo

Prema „Globalnom izvještaju o bogatstvu“, globalna neto imovina iznosila je prošle godine 512 bilijuna dolara, što predstavlja rast od 4,4 posto. Taj rast je primjetno usporen u usporedbi s prosječnom stopom rasta od 5,3 % u prethodne četiri godine. Konzultanti objašnjavaju da su valutne fluktuacije i inflacija umanjile prinose, dok su geopolitičke tenzije unijele dodatnu nesigurnost.

U ovisnosti od klase imovine, razlike su bile značajne. Tako je globalno financijsko bogatstvo poraslo za 8,1 posto, prije svega zahvaljujući snažnom zamahu na svjetskim burzama. Nasuprot tome, realna imovina (poput nekretnina i materijalnih dobara) opala je za 0,4 posto, dok su obveze (dugovi) porasle za 0,2 posto, što je dodatno usporilo ukupni rast neto imovine.

Autori BCG studije predviđaju da će globalno financijsko bogatstvo do 2029. godine rasti po prosječnoj godišnjoj stopi od oko šest posto. Najveći rast se očekuje u azijsko-pacifičkoj regiji, gdje bi financijska imovina mogla rasti i do devet posto godišnje, znatno brže nego u Sjevernoj Americi (četiri posto) ili Zapadnoj Europi (pet posto).