Njemački političar: Dodik i Vučić skreću s europskog kursa

Deutsche Welle: U Srbiji raste pritisak na civilno društvo i prosvjednike. Opći dojam ljudi na terenu jest da EU i Njemačka ostavljaju prosvjednike i nevladine organizacije na cjedilu. Je li taj dojam opravdan?

Manuel Sarrazin: Prije svega, sami građani Srbije odlučuju o svojoj zemlji i svojoj budućnosti. Stoga nije na nama da na bilo koji način ocjenjujemo prosvjede koji se tamo odvijaju. Ipak, želim reći jedno: ako srpska vlada stvara dojam da je zainteresirana za dijalog sa studenticama i studentima, a istodobno se provode pretresi u civilnim organizacijama koje su naši partneri, onda to pokazuje da zapravo ne treba ozbiljno shvaćati tvrdnju da je vlada zaista zainteresirana za dijalog s društvom i akterima prosvjeda. Smatram da ovdje moramo jasno reći: Srbija, kao kandidatkinja za članstvo u EU, mora ojačati strukture i institucije koje se zalažu za demokratsko donošenje odluka i diskurs u zemlji, a ne ih dodatno ugrožavati pritiscima. 

Koji bi sljedeći koraci mogli biti poduzeti sa strane Njemačke i EU kako bi se to jasno dalo do znanja?

Jasno je da se proces pristupanja EU temelji na ocjenjivanju usklađenosti s kriterijima za članstvo, tzv. temeljnim vrijednostima. Osim vladavine prava, tu spadaju i pitanja demokracije i temeljnih vrijednosti koje dijelimo. Po mom mišljenju, sasvim je jasno da su ta pitanja međusobno povezana.

Ovih dana Bosna i Hercegovina ponovno je u fokusu medija u Njemačkoj. Riječ je o presudi Vrhovnog suda BiH protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, ali i o pravnim postupcima protiv nevladinih organizacija u RS-u. Kakve posljedice ti događaji imaju na političku stabilnost Bosne i Hercegovine? 

Ako novi zakon o nevladinim organizacijama u Republici Srpskoj doista stupi na snagu, to de facto postaje najveća prepreka za daljnji napredak Bosne i Hercegovine prema Europskoj uniji. Sa zakonima po uzoru na Rusiju, zemlja teško može nastaviti svoj put prema EU. Stoga svi u Republici Srpskoj trebaju biti svjesni tko je odgovoran za te probleme. Osim toga ni zakoni koji imaju za cilj slabljenje države Bosne i Hercegovine, i koji su dio secesionističke agende Milorada Dodika, sigurno neće pridonijeti europskom putu zemlje.

Što se tiče procesa protiv Milorada Dodika, važno je da institucije Bosne i Hercegovine, konkretno sudovi, donose neovisne presude. Moramo pričekati kako će se dalje odvijati pravni postupak u vezi s ovom presudom. No, očekujemo da se institucije države poštuju i njihove odluke priznaju. Zakoni koji su sada doneseni u Narodnoj skupštini Republike Srpske još nisu stupili na snagu. Međutim, smatram da ove odluke treba shvatiti vrlo ozbiljno. Ako budu provedeni, imat će dalekosežne posljedice, koje ćemo pomno analizirati. Svi u Republici Srpskoj trebaju biti svjesni toga. 

Kada je riječ o odnosima Kosova i Srbije, gotovo da se više i ne govori o dijalogu između dviju zemalja. Čini se da je ta tema potpuno pala u drugi plan zbog brojnih drugih izazova u regiji. Zašto je tako malo pomaka, iako je približavanje Beograda i Prištine ključno za mir i stabilnost na zapadnom Balkanu?

S Peterom Sørensenom, novim posebnim izaslanikom EU za dijalog između Kosova i Srbije, imamo novu osobu koja će nastaviti voditi ovaj proces u ime EU. Prvi razgovori koje smo vodili ostavljaju vrlo dobar dojam o njemu kao osobi. On će zasigurno staviti neke nove naglaske na dijalog, a istodobno pokušati kroz temeljit rad postići napredak u približavanju dviju zemalja.

Ranije su Njemačka, ali i ja osobno, imali zadatak podržati rad europskih institucija i glavnog pregovarača EU. Tijekom sljedećih tjedana i mjeseci blisko ćemo surađivati. To će se sigurno odnositi i na novu njemačku vladu. Jer, Njemačka podupire europski pristup dijalogu i ljude koji ga vode.

Pored Srbije, i Kosovo se suočava s velikim izazovima i promjenama. Trenutna politička situacija vrlo je neizvjesna. Imate li neka ključna pitanja koja biste ovom prilikom istaknuli?

Moramo pričekati i vidjeti kako će se dalje razvijati politička situacija u Republici Kosovo. Bilo bi poželjno da se što prije formira vlada i da se nova vlada aktivno uključi u dijalog. To, naravno, očekujemo i od Srbije. Međutim, nije na nama da odlučujemo kako će proces formiranja vlade u Republici Kosovo teći. To je odluka koju donosi Kosovo. 

Ovih dana i tjedana svjedoci smo prekretnice u mnogim pitanjima sigurnosne politike i geostrategije. Kakvu ulogu Njemačka i EU mogu igrati kako bi zemlje zapadnog Balkana još više približile Europi? Govori se da početak drugog mandata Donalda Trampa kao predsjednika SAD-a donosi preokret u odnosima između Europe i Amerike. To već sada ima vidljive posljedice na zapadni Balkan. Koju ulogu Vi, ali i Njemačka i EU, možete igrati kako bi zemlje zapadnog Balkana još više približili Europi?

Prije svega, moramo vrlo ozbiljno shvatiti činjenicu da SAD očito prestaju financirati organizacije civilnog društva. Budući da te institucije rade u interesu društva, smatram da su one ključni stupovi puta transformacije zemalja prema EU. Ne možemo si dopustiti da potpuno izgubimo ovaj angažman. No, možda je to i prilika da neke stvari učinimo bolje – da Europa sagleda gdje su njezine strukture potpore transformacijskim procesima previše komplicirane i birokratske te gdje možemo biti učinkovitiji. 

Osim toga svatko na zapadnom Balkanu treba biti svjestan da se „kruh naš svagdanji“ zarađuje trgovinom s EU. Recept za uspjeh zemalja zapadnog Balkana leži u integraciji u jedinstveno europsko tržište i EU. Povezanost zapadnog Balkana s EU je u obostranom interesu. Mislim da postoje dobri temelji za napredak, ukoliko svi budu dijelili ovo mišljenje. To bi omogućilo i Europi i državama zapadnog Balkana da adekvatno odgovore na geopolitičke promjene u svijetu.

Nakon parlamentarnih izbora 23. veljače u Njemačkoj, CDU/CSU i SPD sada razgovaraju o mogućoj koaliciji. Nije isključeno da će nova vlada donijeti i nove političke pravce kada je riječ o zapadnom Balkanu. Ali, nije sigurno da će ministar iz redova Zelenih nastaviti obavljati funkciju specijalnog izaslanika njemačke vlade za zemlje Zapadnog Balkana. Koja su Vaša očekivanja od budućih koalicijskih partnera u vezi s angažmanom na zapadnom Balkanu?

Pored naše podrške procesu pristupanja EU, posljednjih godina posebno smo se zalagali za Berlinski proces. Trenutna vlada odlučila je da domaćin summita ove godine bude Velika Britanija. Smatram da smo kao semafor-koalicija (SPD, Zeleni i FDP) nakon preuzimanja vlasti 2021. godine pokazali koliko je kontinuitet važan. Ovo je sada velika prilika da i buduća njemačka vlada od nas preuzme štafetu u Berlinskom procesu i zajedno s Velikom Britanijom postavi nove impulse. 

Pri tom je važno naglasiti da Berlinski proces svoj uspjeh zasniva na različitim multilateralnim sporazumima i dogovorima između samih zemljama zapadnog Balkana. Tu se, naravno, radi i o daljem unapređenju zajedničkog ekonomskog prostora i regionalnoj integraciji zemalja zapadnog Balkana. Cilj mora biti da se ove zemlje još više približe EU, da se otvore i dodatno pripreme za članstvo u EU. Velika Britanija će imati važnu ulogu u aktivnom oblikovanju cjelokupnog spektra Berlinskog procesa zajedno sa zemljama regije.

Biste li i budućoj njemačkoj vladi bili na raspolaganju kao posebni izaslanik za zapadni Balkan?

Često se u intervjuima s nogometnim trenerima čuje fraza: „To morate pitati nekog drugog.“ Na to bih se sada pozvao i učinio isto. 

Intervju s Manuelom Sarrazinom (Savez 90/Zeleni), posebnim izaslanikom njemačke vlade za zemlje zapadnog Balkana, vodila je Adelheid Feilcke.