Kako spriječiti seksualno zlostavljanje djece?
7. veljače 2025Nekoliko tjedana prije prijevremenih izbora za Bundestag, koji će se održati 23. veljače, njemački parlament usvojio je zakon za „jačanje struktura protiv seksualnog nasilja nad djecom i maloljetnicima". Nakon dugih pregovora, na nacrt zakona su se usuglasili socijaldemokrati (SPD), Zeleni, konzervativna Unija CDU/CSU i liberali iz FDP-a.
Zakon se fokusira ne samo na istraživanje slučajeva zlostavljanja, već i na povećanje preventivnih mjera protiv seksualiziranog nasilja nad djecom i mladima. Također, žrtvama će se omogućiti lakši pristup dokumentaciji o njihovim slučajevima, npr. u centrima za socijalnu zaštitu.
Pravo na uvid u dokumentaciju
31-godišnja Lena Jensen smatra da bi joj to pravo pomoglo. Sada mirno i staloženo govori o onome što joj se dogodilo. To ranije nije bilo moguće. Između druge i šeste godine života bila je seksualno zlostavljana i snimana tijekom tog čina. „Najviše bih voljela da sam imala više mogućnosti da se slučaj doista rasvijetli, jer su počinitelji i dalje na slobodi", kaže ona.
Njemačka već ima instituciju „Neovisnog saveznog povjerenika za pitanja seksualnog zlostavljanja djece". Sada će ona biti unaprijeđena i utemeljena u zakonu. U okviru te institucije formirat će se i savjetodavno tijelo za žrtve, kao i komisija za istraživanje slučajeva zlostavljanja.
Povjerenik/povjerenica za borbu protiv seksualnog zlostavljanja djece ubuduće će Bundestagu redovito podnositi izvješća o stanju seksualnog nasilja nad djecom i mladima, kao i o mjerama prevencije, podrške, istrage i obrade tih slučajeva. Trenutna povjerenica Kerstin Claus već je osnovala novo istražno tijelo za seksualizirano nasilje nad djecom.
Koliko je rasprostranjeno seksualno nasilje nad djecom u Njemačkoj?
Brojke u Njemačkoj rastu već godinama. Prema podacima Savezne kriminalističke policije (BKA), tijekom 2023. godine svakog dana je 54 mališana bilo seksualno zlostavljano – što predstavlja porast od 5,5% u odnosu na prethodnu godinu.
Ministrica unutarnjih poslova Nancy Faeser izjavila je: „Većina žrtava poznaje počinitelje jer su oni članovi obitelji, prijatelji ili poznanici. Promatrati i reagirati kada postoji opasnost za djecu – to je ključni zadatak države, ali i cijelog društva."
Ipak, nije jasno može li se povećanje broja slučajeva pripisati većoj svijesti i prijavljivanju ili stvarnom porastu seksualnog nasilja. Stručnjaci pretpostavljaju da je tzv. „tamna brojka", odnosno broj neprijavljenih slučajeva, znatno veća. Posebno zabrinjava nagli porast širenja dječje i maloljetničke pornografije, uključujući fotografije i video-snimke zlostavljane djece – poput Lene.
Manipulacija od strane zlostavljača
Lena Jensen dugo je šutjela, jer su je počinitelji manipulirali i plašili. „Kao dijete sam mislila da će se nešto loše dogoditi ljudima koje volim ako progovorim", kaže ona.
Manipulacija i zbunjivanje žrtava uobičajena su taktika seksualnih prijestupnika, kaže Lena Hensen iz organizacije „Strohhalm e.V." iz Berlina koja pruža savjetovanje i preventivne programe. „Zlostavljači koriste blisku emocionalnu povezanost s djetetom kako bi spriječili uspostavljanje povjerenja s drugim ljudima. Djeci oduzimaju pravo na vlastite emocije i percepciju, čime ih neprestano manipuliraju."
Što roditelji mogu učiniti?
Savjetnica Hensen naglašava da je od ključne važnosti da se tema seksualnog nasilja nad djecom u društvu destigmatizira i postane tema o kojoj se može otvoreno razgovarati.
Djeca moraju od malih nogu biti osnažena, kako bi mogla prepoznati i prijaviti prelaženje njihovih granica. „Djeca koja odrastaju s osjećajem da sama odlučuju o svom tijelu, imaju veće šanse da prepoznaju i verbaliziraju kršenje granica", kaže Hensen. Ona smatra da je važno objasniti djeci razliku između „dobrih i loših tajni" te im ne nametati osjećaj krivnje.
Uloga vrtića i škola
Vrtići i škole mogu igrati ključnu ulogu kroz programe seksualnog obrazovanja. Djeca bi trebala naučiti osnovna pravila vezana za seksualno ponašanje. Jedno od pravila, na primjer, glasi da je odraslima zabranjeno „igrati igre koje uključuju gledanje, dodirivanje ili svlačenje s djecom". Također bi im trebalo objasniti da seksualni činovi smiju postojati samo uz uzajamni pristanak svih sudionika.
Tko su počinitelji?
Roditelji često uče djecu da se čuvaju nepoznatih osoba. Međutim, to zanemaruje činjenicu da većina počinitelja dolazi iz obitelji, kruga prijatelja ili poznanika, upozorava Hensen. Mnogi od njih planiraju svoja djela unaprijed i biraju zanimanja ili okruženja koja im omogućavaju pristup djeci.
Prema istraživanjima, počinitelji često imaju snažnu potrebu za moći i dominacijom. Samo kod manjeg broja se pojavljuje seksualno fiksiranje na djecu.
Internet kao katalizator
Julia von Weiler specijalizirala se za borbu protiv seksualnog zlostavljanja djece na internetu. „Digitalne tehnologije omogućavaju počiniteljima da anonimno i neometano stupe u kontakt s mališanima", kaže ona. Brzi razvoj tehnologije stvara velike sigurnosne rupe, a bez adekvatnih zakona i tehničkih rješenja, počinitelji imaju gotovo neograničenu slobodu.
Von Weiler i njezina organizacija „Innocence in Danger" zahtijevaju bolju digitalnu edukaciju u školama, kako za učenike, tako i za nastavnike. Također, smatraju da policija i pravosuđe trebaju više tehničke podrške i strože zakone, a velike internetske platforme bi morale preuzeti veću odgovornost za sprječavanje zloupotreba.
Prepoznavanje znakova kod djece
Kada je Lena Jensen postala agresivna, njezina majka ju je odvela na terapiju. Tek tada je mogla prekinuti šutnju. Počeo je dugotrajan proces oporavka kroz traumatsku terapiju.
Hensen savjetuje roditeljima koji sumnjaju da se nešto događa da se obrate stručnjacima. „Ako se dijete odjednom počne ponašati drukčije, ako imamo ‘čudan' osjećaj, onda trebamo pažljivo promatrati situaciju", kaže ona.
Zbog nedostatka dokaza, pravosudni postupak u slučaju Lene Jensen je obustavljen. Prije tri godine ona je odlučila javno podijeliti svoju priču. Na društvenim mrežama objavljuje edukativne videozapise i svakodnevno prima poruke od drugih žrtava koje anonimno objavljuje.
Ona vjeruje da se problem može riješiti samo ako se o njemu otvoreno govori.
Nakon odluke Bundestaga ovaj članak je aktualiziran i izvorno objavljen na njemačkom jeziku.