Nema pune sloge u njemačkoj koaliciji ni o vojnoj službi

Bundeswehru je hitno potrebno više ljudi – oko toga su složni koalicijski partneri, kršćanski demokrati i socijaldemokrati. Kancelar iz CDU-a Friedrich Merz želi od Bundeswehra napraviti najjaču konvencionalnu vojsku u Europi, za što je potrebna i bolja oprema i znatno više od trenutnih 183.000 pripadnika njemačke vojske. Već prema broju stanovnika, ali i prema smjernicama NATO-a, Bundeswehr bi trebalo povećati za 60.000 vojnika.
Dakle, Bundeswehr mora rasti – ali kako? O tome se mišljenja razilaze. Za SPD rješenje leži u reformi dragovoljnog vojnog roka. No nacrtom zakona iz Ministarstva obrane na čijem je čelu ministar iz redova socijaldemokrata i koji bi vlada trebala usvojiti krajem kolovoza, nisu zadovoljni svi među kršćanskim demokratima. Drugim riječima, nesloga u koaliciji vlada i o jednom od najvažnijih pitanja sigurnosne politike: obrambenoj sposobnosti Njemačke.

Ako je služba atraktivna...

Prema nacrtu zakona, vojna služba od 2026. trebala bi postati privlačnija, ali ostaje na tek na izbor mladima. Nije predviđeno da postoji vojna obaveza kakva je postojala u Njemačkoj do 2011. Tako je dogovoreno i u koalicijskom sporazumu: „Stvaramo novu, privlačnu vojnu službu koja se u početku temelji na dobrovoljnosti.”
Socijaldemokratima je dobrovoljnost iznimno važna: vojnu obvezu oni smatraju prevelikim zahvatom u život mladih ljudi. SPD-ov ministar obrane Boris Pistorius je uvjeren kako bi to moglo biti dovoljno: dobrovoljna vojna služba koja je zanimljivija i bila bolje plaćena od sadašnje, privući će dovoljno mladih ljudi. I to "bez većeg napora, u prosjeku 25.000 do 30.000 svake godine”, kako je nedavno prognozirao.

Vojnička plaća bi trebala znatno porasti, obuka se modernizirati i proširiti, primjerice na rukovanje dronovima. U ponudu ulaze i tečajevi jezika ili mogućnost polaganja vozačkog ispita. Služba bi trebala trajati najmanje šest mjeseci.

Gužva pred uredima za novačenje?

Optimizam ministra obrane ne dijele svi u CDU-u i CSU-u. Nije dovoljno u sadašnjoj situaciji pouzdati se tek kako će biti dovoljno dobrovoljaca. Prema mišljenju potpredsjednika zastupničkog kluba CDU-a Norberta Röttgena, ozbiljna mana prijedloga zakona o vojnoj službi jest „što u njemu uopće nema ciljeva NATO-a dakle ciljeva na koje smo se obvezali”, rekao je za dnevnik Die Welt.
Doduše nema konkretnih brojki niti vremenskih rokova do kada Njemačka mora ispuniti cilj bitno većeg Bundeswehra, ali Röttgen zamjerava prijedlogu nedostatak bilo kakvih pokazatelja "prema kojima bismo znali, jesmo li na pravom putu ili moramo prilagoditi smjer.” „Nemamo vremena činiti greške otvorenih očiju.”

Svima stiže upitnik

Iako vojna služba ostaje dobrovoljna, zakon predviđa i mjere koje su obvezne. Tako bi od iduće godine svi 18-godišnji muškarci i žene dobili poštu od Bundeswehra. U pismu će biti i QR-kod koji će svakog od njih dovesti na upitnik u internetu gdje će ih se pitati, jesu li spremni služiti u Bundeswehru. Mladići ga moraju ispuniti, djevojke mogu, ali ne moraju. Svrha upitnika je potaknuti mlade barem razmisliti o služenju u oružanim snagama.

Ministar obrane se nada da će već to povećati broj prijava: i prije tih upitnika dragovoljaca u Bundeswehr je više nego ranije. Krajem srpnja je bilo nešto više od 11.000 novaka, što je porast od oko 15 posto u odnosu na prethodnu godinu.

Od 2027. novačenje za sve mladiće

Novi zakon predviđa još jednu obvezu: ubuduće će svi mladići biti regrutirani, odnosno pozvani na liječnički pregled čak i ako nisu iskazali zanimanje za vojnu službu. Prema prvotnim planovima ministra obrane, novačenje bi bilo obavezno za sve 18-godišnje mladiće već od početka 2028.

Za kršćanske demokrate je to bilo prekasno, tako da je i početak pomaknut na srpanj 2027. CDU-ov političar Röttgen misli da je i to previše sporo i smatra „neodgovornim” za sigurnost zemlje uopće čekati toliko dugo.

Kao u Švedskoj, ali ne sasvim

Upitnikom i Njemačka slijedi švedski primjer – ali samo djelomično. U Švedskoj su, naime, mladi obavezni na služenje u vojsci ako je potreba veća od broja dobrovoljnih prijava. To je redovito slučaj, a ispunjeni upitnici služe kao osnova za odabir. U Njemačkoj takav mehanizam nije predviđen.
A što ako novi dobrovoljni vojni rok ne ispuni očekivanja ministra obrane? Ili ako se sigurnosna situacija dramatično pogorša? U tom slučaju vlada može, uz odobrenje Bundestaga, odlučiti vratiti obvezno služenje vojnog rok. Tako predviđa novi zakon, ali u njemu nema automatizma koji bi u određenim slučajevima nalagao ponovno uvođenje vojne obveze.

Predsjednik kluba zastupnika SPD-a Matthias Miersch je uvjeren kako u ovom mandatu, dakle do 2029., neće biti pregovora o povratku vojnog roka. Nasuprot tome, mnogi u CDU i CSU radije bi ponovno uvođenje vojnog roka odmah uključili ovaj zakon. Oni sumnjaju u uspjeh novog dobrovoljnog vojnog roka i upozoravaju na rastuću prijetnju iz Rusije.

Kršćanski demokrati i ukinuli obavezu

„Nemamo vremena čekati do sudnjeg dana, nego nam je potrebna jasna obveza do kada moramo promijeniti strategiju”, naglasio je šef Ureda kancelara Thorsten Frei (CDU) za Njemačku tiskovnu agenciju. Cilj od 60.000 dodatnih vojnika ostaje. Ako se ne postigne dobrovoljcima, onda se to mora ostvariti „na druge načine”, rekao je Frei. Dakle - vojnom obvezom.

Vojnu obvezu 2011. nije ukinula socijaldemokratska vlada, nego političar CSU-a, tadašnji ministar obrane Karl-Theodor zu Guttenberg. Današnji kancelar Friedrich Merz to danas smatra pogreškom.
Budući da je vojni rok stavljen izvan snage samo zakonom, ali i dalje stoji u Ustavu, mogao bi se ponovno uvesti običnom većinom u parlamentu. U kriznom slučaju, kako ističe ministar obrane Pistorius, bilo bi moguće brzo se vratiti vojnoj obvezi.