Nemački analitičar: Vučić može računati na umirovljenike

„Studentski prosvjedi u Srbiji ne jenjavaju. Predsjednik Aleksandar Vučić djeluje uzdrmano, dospio je u defenzivu. Nasilje za njega nije opcija – samo strpljenje. Oporba već slavi: Gotov je. Ipak, situacija za Vučića nije toliko bezizlazna kako je oporba predstavlja“, piše njemački analitičar Michael Martens u listu Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ).

Martens navodi da je imao uvid u istraživanje javnog mnijenja koje je u siječnju proveo beogradski institut Ipsos, a koje nije bilo namijenjeno objavljivanju. Iz njega se vidi da se „Vučić trenutno zaista suočava s najvećim protivljenjem otkako je 2017. izabran za predsjednika, ali da i dalje ima potporu značajnog dijela stanovništva“. 

„Posebno je zanimljiv pogled na populaciju stariju od 60 godina – ona čini gotovo 30% ukupnog stanovništva, 36% biračkog tijela i oko 40% onih koji doista redovito izlaze na izbore“, navodi Martens i konstatira: „U Srbiji je nemoguće uspješno voditi politiku protiv ove skupine“. Prema spomenutom istraživanju Ipsosa, „taj dio stanovništva najviše povjerenja ima u Vučića, a ne u studente“. 

Autor navodi da „u oporbenim krugovima u Srbiji Ipsos često označavaju kao naklonjen vlastima, što je donekle i točno. I Vučić i njegova Srpska napredna stranka, kao i njegov prethodnik Boris Tadić te sada beznačajna Demokratska stranka, plaćali su i plaćaju ogromne iznose Ipsosu za detaljna istraživanja javnog mnijenja“. 

Međutim, piše dalje FAZ, „ni Tadić ni Vučić nisu imali za cilj da im se serviraju frizirani rezultati o popularnosti – za to imaju svoje medije. Njima je bitno da što preciznije razumiju raspoloženje u zemlji i da tome prilagode svoju politiku i opstanak na vlasti“. 

Što je najveći problem Srbije: Korupcija ili studentski prosvjedi? 

„Da Vučić ne manipulira istraživanjima u svoju korist, jasno je iz podataka posljednjih anketa Ipsosa, koji nisu samo pozitivni za njega – naprotiv", ističe Martens i potom navodi da na pitanje o najvećim problemima u Srbiji, 31% ispitanika na prvo mjesto stavlja korupciju, više od 61% ispitanih ima negativno mišljenje o pravosudnom sustavu, a čak 43% anketiranih ima negativan stav o Vučiću. 

„Međutim, cjelokupna slika javnog mnijenja pokazuje i da su studentski prosvjedi drugi po važnosti problem u zemlji, odmah nakon korupcije. Naime, 22% ispitanika navodi ih kao najveći problem u Srbiji. Među starijom populacijom, izuzetno važnom za izbore, situacija je još drastičnija – gotovo 60% ljudi starijih od 60 godina kao glavne probleme navodi studentske prosvjede, Kosovo, ponašanje oporbe i strani utjecaj. To je upravo narativ koji plasira provladino medijsko carstvo. U ovoj skupini samo 15% ispitanika smatra da je korupcija najveći problem“, piše Frankfurter Allgemeine Zeitung. 

U kojem smjeru ide Srbija? 

Autor potom navodi da se ovaj duboki jaz u društvu ogleda i u odgovoru na pitanje u kojem se smjeru kreće Srbija. „U mlađoj generaciji (18–29 godina), gotovo 60% smatra da zemlja ide u pogrešnom smjeru. Nasuprot tome, među brojčano značajnijom i sve većom skupinom starijih od 60 godina, čak 72% smatra da Srbija ide u pravom smjeru. 

Zanimljivo je da čak i među deklariranim Vučićevim pristašama postoji značajan dio onih koji misle da Srbija ide u pogrešnom smjeru – ali kao uzrok ne vide vlast, već studentske prosvjede“. 

Martens u vezi s prosvjedima ističe da „studenti, organizirani u demokratske plenume, djeluju nestranački i da su do sada striktno izbjegavali svako zbližavanje s oporbenim strankama. Studenti na prosvjedima zahtijevaju uspostavu pravne države i neovisnih institucija – žele da državne institucije, koje su sve pod Vučićevom kontrolom, konačno rade svoj posao“. 

Jedina opcija su izbori – na kojima oporba nema šanse

„Međutim, pitanje je može li samo snaga prosvjeda trajno promijeniti zarobljene institucije“, piše dalje Martens: „Ako se ne računa na revolucionarni prevrat – koji bi, s obzirom na Vučićevu još uvijek značajnu potporu, teško mogao proći bez nasilja – jedina opcija ostaje smjena vlasti putem izbora". 

„Ali upravo tu je posebno očita slabost stranačke političke oporbe“, smatra autor, pozivajući se na anketu Ipsosa iz siječnja: „U slučaju izvanrednih parlamentarnih izbora, 49% ispitanih bi glasalo za Vučićevu stranku, dok bi najjača oporbena stranka dobila samo 7%. Čak i ako se uzme u obzir da je Ipsos na prošlim izborima precijenio popularnost Vučićeve stranke za oko 9%, razlika je i dalje ogromna – unatoč nestabilnoj situaciji u zemlji“, zaključuje Michael Martens u teksto objavljenom u Frankfurter Allgemeine Zeitungu.