Nakon napada Izraela na Iran: pozivi na deeskalaciju

Njemački kancelar Friedrich Merz jutros je telefonski razgovarao s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom. U priopćenju njemačke vlade nije pojašnjeno je li poziv bio prije izraelskog napada na Iran. Magazin Spiegel piše da su Netanjahu i Merz razgovarali jutros oko 2:30 po njemačkom vremenu – kratko prije početka izraelskih napada.

Merz je, nakon razgovora, pozvao na sastanak sigurnosnog kabineta njemačke vlade. "Razgovarali smo o situaciji na temelju informacija koje su nam bile dostupne", naveo je Merz.

„Ponovno potvrđujemo da Izrael ima pravo braniti svoje postojanje i sigurnost svojih građana", rekao je Merz. Istovremeno je pozvao obje strane "da se suzdrže od koraka koji bi mogli dovesti do daljnje eskalacije i destabilizacije cijele regije". Njemačka je, naveo je kancelar, spremna utjecati na sukobljene strane koristeći sva dostupna diplomatska sredstva.

Wadephul: solidarnost s Izraelom

S obzirom na najnoviji razvoj događaja njemački ministar vanjskih poslova Johann Wadephul razmatra skraćivanje svog posjeta Bliskom istoku. Nastavak njegovog putovanja u Izrael i Jordan trenutno se čini isključenim, rekao je Wadephul u Kairu. Njemačka vlada će i dalje, rekao je on, podržavati Izrael u njegovom pravu na samoobranu u znak solidarnosti. Pri tome će se, rekao je Wadephul, i s Izraelom voditi razgovori o "okviru međunarodnog prava unutar kojeg djeluje". 

Središnje vijeće Židova u Njemačkoj podržava napad Izraela na Iran. "Na temelju svega što znamo, napad je čin osiguranja opstanka Izraela", rekao je predsjednik Središnjeg vijeća Josef Schuster. "Njemačka vlada mora čvrsto stajati uz Izrael u ovoj situaciji", rekao je on. Prema njegovim riječima Iran vuče konce i stoji iza terora i prijetnji Izraelu. „Vlada u Teheranu podržala je napad Hamasa na Izrael 7. listopada 2023., baš kao što je podržala Hute u Jemenu", rekao je Schuster.

Strah od dodatne destabilizacije regije

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen upozorila je na opasnost od odmazde nakon izraelskog napada na Iran. Europska unija poziva "sve strane da pokažu najveću moguću suzdržanost, odmah deeskaliraju situaciju i suzdrže se od odmazde", napisala je von der Leyen na platformi Bluesky. Diplomatsko rješenje sada je, navela je von der Leyen, "hitnije nego ikad" za "stabilnost regije i globalnu sigurnost".

Glavni tajnik UN-a António Guterres izrazio je duboku zabrinutost zbog izraelskih napada i pozvao obje strane na suzdržanost. „Glavni tajnik poziva obje strane na maksimalnu suzdržanost i da izbjegnu, pod svaku cijenu, eskalaciju sukoba – razvoj događaja koji si regija teško može priuštiti“, rekao je Guterresov glasnogovornik.

Saudijska Arabija osudila je izraelski napad kao kršenje iranskog suvereniteta i sigurnosti te kršenje međunarodnog prava. Katar i Ujedinjeni Arapski Emirati dali su slične izjave. Oman, koji djeluje kao posrednik u pregovorima između SAD-a i Irana o nuklearnom sporazumu, upozorio je da izraelski napad potkopava sigurnost i stabilnost regije te ugrožava mogućnost diplomatskog rješenja.

Jordanske oružane snage, prema navodima državnih medija, presreću iranske dronove i rakete. Sirene su se oglasile u glavnom gradu Amanu dok su iranske rakete letjele prema Izraelu. Visoki vojni dužnosnik rekao je državnoj novinskoj agenciji da vojne procjene ukazuju na to da će rakete i dronovi vjerojatno sletjeti na jordanski teritorij, uključujući i naseljena područja. Jordan neće tolerirati nikakvo kršenje svog zračnog prostora, rekao je vojni dužnosnik. 

Turska je osudila izraelski napad na Iran. Izrael mora odmah zaustaviti svoju agresiju, koja bi mogla dovesti do još većeg sukoba, priopćilo je tursko Ministarstvo vanjskih poslova. Napad, navodi se dalje, pokazuje da Izrael ne želi riješiti problem diplomatskim putem.

Izraelski napad na Iran osudila je i Rusija, označivši ga kao "eskalaciju". Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je, prema pisanju ruske novinske agencije Interfax, da su zabrinuti zbog trenutnog razvoja događaja.

Kina je također izrazila duboku zabrinutost zbog, kako navodi Peking, ozbiljnih posljedica koje bi izraelski napad na Iran mogao imati. Iznenadna eskalacija ne služi interesima nijedne strane, priopćilo je Ministarstvo vanjskih poslova u Pekingu.

Burne reakcije na burzama

Izraelski napad na Iran doveo je do reakcija na burzama širom svijeta.

DAX je dan počeo sa značajnim gubicima. Nakon otvaranja burze njemački referentni indeks pao je za 1,5 posto na 23.411 bodova.

Burzovni stručnjaci govore o sveobuhvatnom "kretanju izbjegavanja rizika" na financijskim tržištima: ulagači bježe od rizičnih ulaganja poput dionica i posežu za sigurnim utočištima poput zlata, švicarskog franka ili dolara. 

"Investitori se moraju suočiti s mogućnošću dva rata i paralelnog trgovinskog rata te ponovno procijeniti rizike", komentirao je analitičar Jochen Stanzl iz brokerske kuće CMC Markets razvoj događaja na tržištu.

Cijene dionica na burzama već su u prethodnim danima pokazale posljedice zbog rastućih geopolitičkih napetosti. Međutim, današnja eskalacija situacije na Bliskom istoku iznenadila je mnoge ulagače, što pokazuje burna reakcija burze.

Cijene nafte rastu - Hormuški tjesnac u fokusu

Cijena nafte porasla je za 13 posto, a sjevernomorska nafta Brent trenutno se trguje po cijeni od 74,02 dolara po barelu (159 litara), što je porast od 6,7 posto.

Ulagači na tržištu nafte stoga u cijenu uračunavaju zabrinutost zbog opskrbe, jer će iranski izvoz nafte vjerojatno biti obustavljen na neko vrijeme. Ulagači se također usredotočuju na Hormuški tjesnac, koji povezuje Perzijski zaljev s Arapskim morem.

Iran je u prošlosti nekoliko puta prijetio blokadom tjesnaca, na primjer, kao odgovor na sankcije ili napade. Hormuški tjesnac igra ključnu ulogu u cijenama nafte, budući da kroz njega svakodnevno prolazi otprilike 20 posto svjetske nafte.