Najviši svjetski sud: zdrav okoliš je ljudsko pravo

U svom savjetodavnom mišljenju, koje nema obvezujući karakter, Međunarodni sud pravde (ICJ) u Haagu izjavio je da je "čist, zdrav i održiv okoliš" ljudsko pravo te da neuspjeh u zaštiti planeta od utjecaja klimatskih promjena može predstavljati kršenje međunarodnog prava. Govoreći o obvezama država u zaštiti ljudskih prava građana koji su pogođeni glaobalnim zatopljenjem, najviši sud Ujedinjenih naroda rekao je u srijedu (23.7.) da se klima mora štititi za "sadašnje i buduće generacije".

Čitajući presudu, predsjednik ICJ-a Yuji Iwasawa rekao je da su "emisije stakleničkih plinova nedvojbeno uzrokovane ljudskim djelovanjem i imaju prekogranične učinke" s dalekosežnim posljedicama. Klimatske promjene, rekao je, "predstavljaju egzistencijalnu prijetnju." Iwasawa je rekao da države imaju dužnost surađivati u sprječavanju štete koju uzrokuju klimatske promjene te moraju osigurati da njihovi nacionalni klimatski ciljevi budu maksimalno ambiciozni.

Reagirajući na odluku, Vishal Prasad, direktor organizacije Pacific Islands Students Fighting Climate Change, pozdravio je presudu kao "spas" za pacifičke zajednice koje se suočavaju s nekima od najgorih posljedica klimatskih promjena. "Danas su najmanje države svijeta ušle u povijest. Odluka ICJ-a nas približava svijetu u kojem vlade više ne mogu zatvarati oči pred svojim pravnim odgovornostima," rekao je.

Mary Robinson, bivša povjerenica UN-a za ljudska prava, dodala je da je sud čovječanstvu pružio "moćan novi alat za zaštitu ljudi od razornih posljedica klimatskih promjena."

"Ovo je dar s Pacifika i od mladih svijeta globalnoj zajednici, pravna prekretnica koja može ubrzati put prema sigurnijoj i pravednijoj budućnosti," rekla je Robinson, koja je i članica The Elders, neovisne skupine svjetskih lidera koji rade na pravdi i zdravom planetu.

Najveći slučaj u povijesti ICJ-a

Slučaj je započeo nakon što su studenti s pacifičkih otočnih država lobirali kod svojih vlada da zatraže pravno pojašnjenje. Država Vanuatu zatražila je od ICJ-a da donese mišljenje o obvezama država prema međunarodnom pravu u vezi s zaštitom klime i okoliša — i posljedično zaštitom sadašnjih i budućih generacija — od emisija stakleničkih plinova.

Govoreći pred sudom nakon objave presude, ministar za klimatske promjene Vanuatua Ralph Regenvanu nazvao je odluku "povijesnom prekretnicom za klimatsku akciju". "Ovo je vrlo važna korekcija smjera u ovom kritično važnom vremenu. Po prvi put u povijesti, ICJ je govorio izravno o najvećoj prijetnji s kojom se čovječanstvo suočava - a to su klimatske promjene, i također na konsenzus većine ljudi u svijetu da to moramo hitno riješiti," dodao je.

U prosincu je sud saslušao svjedočanstva iz gotovo 100 zemalja i 12 međunarodnih organizacija. Govoreći tada, premijer Antigve i Barbude Gaston Browne rekao je sucima da porast razine mora, potaknut "nekontroliranim emisijama", nagriza otočne obale i "guta zemljište koje je vitalno za našu zemlju". Karipski arhipelag suočava se s erozijom zbog porasta razine mora i sve intenzivnijim olujama kao posljedicom zatopljenja planeta.

Tijekom prosinačkih saslušanja govorile su i zemlje s visokim emisijama, poput Sjedinjenih Država, navodeći da postojeći sporazumi UN-a — ponajprije Pariški sporazum iz 2015. — već postavljaju pravne obveze za djelovanje na usporavanju klimatskih promjena.

Predsjednik Donald Trump u međuvremenu je najaviopovlačenje SAD-a iz tog povijesnog sporazuma kojim se 195 zemalja obvezalo smanjiti emisije ugljika i nastojati ograničiti globalno zagrijavanje na najviše 1,5 Celzijevih stupnjeva (2,7 Fahrenheita).

No stručnjaci kažu da Pariški sporazum nikada nije bio zamišljen kao dokument koji će definirati sve zakone povezane s klimatskim promjenama.

Veći zagađivači plaćaju više

U podnošenju slučaja sudu, Vanuatu je zatražio pojašnjenje i o pravnim posljedicama za zemlje koje ne ispune svoje obveze smanjenja emisija. Neki stručnjaci tvrde da zemlje i regije koje su kroz povijest ispustile najviše CO₂ — uključujući Sjedinjene Države, Kinu, Rusiju i EU — snose najveću odgovornost za globalno zagrijavanje.

Siromašnije zemlje dugo traže od bogatijih da plate za štetu uzrokovanu ekstremnim vremenskim pojavama povezanim s emisijama koje zagrijavaju planet. Mnoge od tih manje bogatih država trpe najgore posljedice klimatskih promjena, iako su najmanje doprinijele krizi.

ICJ je u savjetodavnom mišljenju upozorio da će se "negativni utjecaji i gubitci te štete povećavati sa svakim porastom globalnog zatopljenja." Jasno su dali do znanja da zemlje moraju ispuniti svoje klimatske obveze ili riskirati da ih pogođene države tuže za odštetu.

Fond za gubitke i štete formiran je na klimatskim pregovorima UN-a prije dvije godine u Dubaiju, ali je do sada u njega uplaćeno samo oko 700 milijuna dolara obećanih sredstava. To je daleko manje od stotina milijardi dolara koliko stručnjaci predviđaju da će klimatske promjene stajati do 2030. godine.

Presuda ICJ-a mogla bi utjecati na klimatske parnice

Savjetodavno mišljenje ICJ-a jedno je od tri koja su donesena posljednjih mjeseci i koja definiraju obveze država u vezi s klimatskom akcijom.

Ranije ovog mjeseca, Interamerički sud za ljudska prava izdao je savjetodavno mišljenje potvrđujući obvezu država da štite ljudska prava građana osiguravanjem zdravog okoliša i stabilne klime. Iako savjetodavna mišljenja nisu pravno obvezujuća, imaju značajnu pravnu težinu i moralni autoritet.

Jedan od učinaka mogao bi biti na parnice protiv vlada i kompanija zbog utjecaja klimatskih promjena. Do sada je podneseno oko 3.000 slučajeva u gotovo 60 zemalja. Joana Setzer, viša znanstvena suradnica u Grantham institutu pri London School of Economics, rekla je da savjetodavno mišljenje označava "prekretnicu" za pravne procese. "Njegovo autoritativno tumačenje pravnih obveza država služit će kao ključan alat za domaće sudove, tužitelje i zagovaratelje koji nastoje pozvati vlade na odgovornost," rekla je.

Joie Chowdhury, viša odvjetnica u Centru za međunarodno pravo okoliša, rekla je za DW da bi ovo mišljenje ICJ-a moglo imati dalekosežne posljedice za pregovore o klimi na COP30 u Brazilu u studenome. Moglo bi značiti da "nije sve predmet pregovora", jer su neke stvari sada jasno pravno definirane. "Ovim je stvoren jasan pravni okvir koji će omogućiti državama i aktivistima da pozovu zagađivače na odgovornost za klimatski destruktivno ponašanje i da osiguraju pravne lijekove i odštetu", smatra Chowdhury.