Nagrada DW-a za slobodu govora gruzijskoj aktivistici

Kada je Gruzija 1991. proglasila svoju neovisnost, Tamar Kintsurašvili bilo je jasno da će se ubuduće aktivno zalagati za demokraciju. "Pod okriljem Sovjetskog Saveza nismo imali pravo glasa i ovisili smo o totalitarnom sustavu", rekla je za DW. "Ali u demokratskoj državi svi građani moraju držati vladu pod kontrolom kako bi sačuvali našu slobodu. Mediji imaju posebnu odgovornost za osiguravanje podjele vlasti." 

Kintsurašvili je radila kao novinarka. Danas je izvršna direktorica neovisne Zaklade za razvoj medija u glavnom gradu Tbilisiju, koja se zalaže za ljudska prava i slobode. Tamo vodi radionice o provjeri činjenica i protiv govora mržnje. No, posao postaje sve teži – u sve represivnijoj Gruziji. Za njezino zalaganje DW je na Global Media Forumu u Bonnu ovoj 55-godišnjakinji uručio ovogodišnju nagradu Freedom of Speech Award.

DW od 2015. godine dodjeljuje ovu nagradu novinarima i aktivistima za ljudska prava kako bi skrenuo pozornost na ograničenu slobodu medija i zabrinjavajuće stanje ljudskih prava u mnogim dijelovima svijeta. Intendant DW-a Peter Limbourg izjavio je da Kintsurašvili dobiva nagradu zbog njezina odlučnog angažmana u borbi protiv dezinformacija u Gruziji. 

"Njezini napori u borbi protiv domaće i međunarodne propagande nezamjenjivi su za slobodu medija i mišljenja te za povjerenje u slobodne medije", rekao je Limbourg. "Zemlja se trenutno nalazi na prekretnici: parlament bez aktivne oporbe, zamrznut proces pridruživanja EU-u i novi autoritarni zakoni o medijima kakve već poznajemo iz Rusije."

Pritisak raste – i izravno na Kintsurašvili 

Kintsurašvili se danas u Gruziji osjeća ugroženijom nego ikad prije. "Vlada svaki dan pokušava smisliti nešto novo kako bi nas spriječila u radu", kaže ona. 

Prošle godine, vladajuća stranka Gruzijski san, koju se smatra bliskom Moskvi, a koja je na vlasti od 2012., donijela je takozvani zakon o transparentnosti stranog utjecaja: mediji i nevladine organizacije (NVO) koji se financiraju najmanje 20% sredstvima iz inozemstva moraju se službeno registrirati kao "strani agenti". Ako to ne učine, zasad im prijeti novčana kazna, a nakon izmjene zakona, čak i zatvorska kazna. Zakon će ubuduće obuhvaćati i pojedince. 

Zaklada Kintsurašvili u potpunosti se financira iz inozemstva. Ipak, ona odbija registraciju. "Cilj novog zakonodavstva je narušiti povjerenje u naš rad", uvjerena je Kintsurašvili. "A za donošenje ispravnih odluka potrebne su pouzdane informacije. Tako funkcionira demokracija."

Tisuće ljudi tada su izašle na ulice protiv zakona. Odluka vlade iz studenoga prošle godine da zamrzne proces pristupanja EU-u dodatno je rasplamsala prosvjede. Samo godinu dana prije, zemlja je imenovana kandidatom za članstvo. I danas redovito dolazi do demonstracija protiv autoritarnog smjera vlade. 

U proteklim mjesecima vlasti su, između ostalog, ograničile slobodu govora i okupljanja. Nedavno usvojen zakon predviđa da će strana sredstva ubuduće morati odobravati vlada. 

Pritisak na Kintsurašvili dodatno raste. Maskirane osobe više su puta unakazile ulaz u njihove urede – nazivajući pritom Kintsurašvili i njezine kolege "pseudoliberalnim fašistima". "Osim toga, ljudi su nas zvali i vrijeđali, čak i usred noći. Zvali su moju obitelj, mog muža i moju kćer", kaže Kintsurašvili. Njezin savez u suradnji s drugim nevladinim organizacijama vodi postupak protiv zakona o stranim agentima pred Europskim sudom za ljudska prava.

Od novinarstva do provjeravanja činjenica

Novinarka, rođena 1970. godine u gradiću Tskaltubo na zapadu Gruzije u obitelji srednje klase, prošla je kroz burna vremena. Nakon raspada Sovjetskog Saveza u Gruziji je izbio građanski rat. Regije Abhazija i Južna Osetija proglasile su se samostalnim republikama. Rusija je 2008. kao jedna od rijetkih zemalja priznala njihovu neovisnost i tamo stacionirala tisuće vojnika. 

U vrijeme prijelaza Kintsurašvili studira novinarstvo na državnom sveučilištu u Tbilisiju. Od 1994. radi kao reporterka za prvi neovisni dnevni list zemlje "Droni". Intervjuirala je uglednike poput Eduarda Ševardnadzea, gruzijskog predsjednika od 1995. do 2003. godine i bivšeg sovjetskog ministra vanjskih poslova. Kasnije Kintsurašvili postaje voditeljica političke rubrike i zamjenica glavnog urednika "Dronija". 

U sklopu programa stipendiranja stažirala je u zapadnim medijima, među ostalima u novinskoj agenciji Reuters u Londonu i novinama Deseret News u Salt Lake Cityju, SAD. "Tamo sam naučila kako raditi neovisno novinarstvo – naposljetku, u Gruziji nismo imali nikakvog iskustva s tim", prisjeća se ona. Kasnije je postala i glavna direktorica državne televizije GPB.

No od 2014. Kintsurašvili se u potpunosti posvećuje borbi za pouzdane informacije i slobodu medija. "Na početku provjera činjenica nije bila potrebna – mediji su obavljali svoj posao", kaže ona. "Ali s novim tehnologijama svatko može širiti informacije – i zato svi moramo znati razlikovati činjenice od lažnih vijesti. Kontrola informacija znači moć, a trenutno moćne institucije, vlade, autokrati i korporacije pokušavaju manipulirati javnim mnijenjem." 

Više od 300 ljudi već je sudjelovalo na njezinim radionicama o slobodi medija, borbi protiv dezinformacija i govoru mržnje – također u sklopu "Myth Detector Labs" koji je osnovan 2017. godine u suradnji s DW Akademijom. Osim toga, Kintsurašvili predaje i medijsku etiku i metode propagande na Sveučilištu Ilia u Tbilisiju.

DW-nagrada daje Kintsurašvili novu snagu

Međunarodna podrška danas joj je važnija nego ikada. Nedavno je sudjelovala u šestomjesečnom stipendijskom programu u Francuskoj, gdje se redovito sastaje s aktivistima za ljudska prava iz cijelog svijeta. 

Također, nagrada DW-a daje joj snagu, kaže: "Ona nam daje osjećaj da nismo sami u borbi protiv ove represivne vlade. I šalje poruku da je naš rad važan – za našu zemlju, za bolje, demokratskije društvo u Gruziji."