MSC2025: "Nas je, bez Rusa, 700 milijuna u Europi"

Kako će ubuduće izgledati politika proširenja EU-a u atmosferi sigurnosnih i ekonomskih rizika s kojima se trenutačno suočava Europa? Hoće li u mandatu nove Komisije biti konačno postignut značajniji napredak oko integracije balkanskih zemalja? Koje zemlje su najbliže članstvu u Uniji? I kako one mogu doprinijeti stabilizaciji EU-a?

To su bila neka od pitanja o kojima se diskutiralo na panelu na kojem su sudjelovali Marta Kos (povjerenica EU-a za proširenje), Edi Rama (premijer Albanije) i Hristijan Mickoski (premijer Sjeverne Makedonije), a koji je moderirala Majda Ruge iz berlinskog think-tanka European Council on Foreign Relations (EFCR).

Slovenska povjerenica Kos je naglasila kako danas na tempo pristupanja utječu geopolitički faktori i da se situacija promijenila od vremena kada je njezina zemlja ušla u EU: „Tada je bilo jasno: ako zemlja poštuje kriterije, ulazi u EU. Kasnije je to postalo kompliciranije. A danas je još kompliciranije zbog disruptivnih eksternih snaga koje bi htjele da mi propadnemo.“

EU: prioritet nije proširenje

Prioritet nije samo proširenje, već prije svega ujedinjenje Europe, dodala je Kos: „Vraćamo se korijenima. EU je utemeljena da sačuva mir, slobodu, sigurnost i prosperitet. Sada se fokusiramo na sigurnost i mir. Proširenje može biti najvažniji politički element sigurnosnih garancija. Postoji razlog zašto zemlje (u regiji, nap. red.) žele postati dio EU-a, a ne recimo SAD-a."

EU ubrzava proces proširenja, to se vidi na primjeru Ukrajine, a Unija trenutačno po tom pitanju radi „dva ili tri puta brže“ nego ranije, dodala je Kos. Ali tu treba razlikovati tehnički i politički dio procesa, napominje ona:

„Što se tiče tehničkog, pregovore s Albanijom ili Crnom Gorom bi mogli okončati do kraja 2026. ili 2027. Ali tu je i politički dio, a to znači da se ništa ne može dogoditi protiv volje zemalja članica. Samo EU može zemlje kandidatkinje uvesti u EU, a ne SAD."

Kraj 2026. zvuči ambiciozno, ali je li to uopće realno? Albanski premijer Rama je skeptičan i podsjeća da se, kad god se pogleda u ogledalo, sjeti da sve to skupa traje jako dugo: „Kada smo pokrenuli ovaj proces, imao sam crnu kosu, a brada je bila uredna."

Dobrano „protresena" Europa

Rama se referirao na glavnu temu Minhenske konferencije i poruke iz SAD-a upućene Europljanima. Albanski šef vlade smatra da se u bavarskoj metropoli dogodila dobra stvar, i da je Europi bilo potrebno da ju se dobrano „protrese".

Rama smatra da se promjene unutar EU-a događaju presporo, da ih je premalo. Zapadni Balkan vidi kao prostor velikih mogućnosti i za zapadnoeuropske kompanije, a zalaže se za što brži pristup balkanskih zemalja zajedničkom EU tržištu. Poštivanje svih kriterija treba biti temelj za stjecanje prava glasa u Europskom vijeću, kaže Rama, ali pristup zajedničkom tržištu EU-a trebao bi se omogućiti i prije toga, smatra on:

„Nas je, bez Rusa, 700 milijuna ljudi u Europi. To je ogromno tržište. Pogledajte što se dogodilo u Poljskoj, Češkoj, Slovačkoj kada su one tamo došle, tamo su puno investirale, ali i zaradile, i onda tu dividendu unijele u EU." Europa se mora promijeniti ili će umrijeti, rekao je Rama citirajući Maria Draghija i njegov izvještaj o stanju Unije.

Makedonski premijer Mickoski je na Minhenskoj konferenciji podsjetio da je njegova zemlja na put prema članstvu u Europskoj uniji krenula prije Albanije, i da je zajedno s Hrvatskom dobila status kandidatkinje: „A Hrvatska je više od desetljeća članica Unije, u Schengenu je, koristi euro kao svoju valutu. A mi smo i dalje tamo gdje smo bili prije 15 godina. Zbog čega je to tako?"

„Žrtva bilateralizacije"

Mickoski je dodao da je princip kojim se EU vodi u procesu proširenja, a po kojem napreduju ono koji postignu napredak, za Sjevernu Makedoniju samo „bajka". On je konstatirao kako je njegova zemlja „žrtva bilateralizacije" unutar EU-a, odnosno činjenice da neke zemlje mogu blokirati napredak zemalja kandidatkinja, te ih na tom putu i ucjenjivati.

„Umjesto da Europu donosimo na Balkan, mi Balkan unosimo u Europu", kazao je Mickoski referirajući se pritom prije svega na politiku susjednih zemalja. Na pitanje voditeljice panela o tome što će njegova vlada učiniti oko zahtjeva Sofije da se u preambuli Ustava Sjeverne Makedonije spomene Bugare kao manjinu, što je preduvjet za nastavak pretpristupnih pregovora, Mickoski nije dao jasan odgovor, već je samo podsjetio na povijest blokade njegove zemlje i dodao da usprkos svemu Skopje ostaje pouzdan partner EU-a:

„Promijenite ime, promijenite zastavu, promijenite valutu. Pa što je to? Je li to miješanje u unutarnje stvari jedne suverene zemlje? Pa koliko dugo ćemo patiti od dvostrukih standarda?"

„Mi razumijemo frustracije zbog bilateralnih sporova, i podržavamo rješenje po kojem bi takve stvari odvojili od procesa proširenja i u tome smo spremno pomoći", kazala je povjerenica Kos. I dodala: „Vrijeme je da krenemo naprijed, ne samo po pitanju Sjeverne Makedonije, već i Bosne i Hercegovine, da unaprijedimo dijalog Beograda i Prištine. Kad da to napravimo ako ne sad kad je očigledno zašto bi to trebali?"

„Paradoks o kojem nitko ne govori"

Jedan dio panela je bio posvećen aktualnoj sigurnosnoj i ekonomskoj situaciji u Europskoj uniji i mogućim efektima američkog povlačenja iz Europe - ako se ono doista dogodi. U tom je kontekstu albanski premijer Rama govorio o, kako ga je nazvao, „paradoksu" o kojem po njegovom mišljenju nitko ne govori.

„Sad svi kažu da moramo pojačati ulaganja u obranu, moramo ovo, moramo ono oko obrane. OK, dobro. Ali gdje je odgovor na pitanje: kako ćemo to financirati? Drugi veliki akteri koji ulažu u vojsku imaju solidne stope ekonomskog rasta. Europa ih nema. Gdje ćemo naći novac koji je potreban", zapitao se Rama.

Po njemu je ključ svega da EU(ropa) opet mora biti konkurentna. EU mora svakako biti jača vojno, ali mora biti jača i ekonomski, poručio je Rama i kritizirao pritom kompliciranu regulaciju EU-a: „Amerika je izmislila umjetnu inteligenciju, Kina ju je kopirala, a Europa ju je regulirala iako ju uopće ni nema."

Tijekom 45-minutnog panela sudionici se nisu osvrnuli na aktualnu situaciju u Srbiji, odnosno studentske blokade i proteste koji su se proširili na cijelu zemlju, a ni na moguće scenarije kako će doista izgledati sigurnosna situacija u regiji ako se SAD, kao najutjecajnija politička snaga u regiji, ipak povuče?

Jačanje utjecaja Rusije?

Znači li to automatski jačanje utjecaja Rusije na Balkanu? To smo pitanje na marginama Minhenske konferencije postavili između ostaloga i Arminu Laschetu, bivšem kancelarskom kandidatu CDU-a.

„Ne, ne vidim tu opasnost. Na Balkanu postoje mnoge snage koje žele u Europsku uniju, prema Zapadu, u Europi. Radi se i o članicama NATO-a. Ali istina je doista da se treba vidjeti kako da utjecaj Rusije ne postane prevelik, i to najbolje preko ponuda za kooperaciju, dakle preko suradnje s Europskom unijom", rekao je Laschet za DW.