Moguć razgovor – ili monolog Putina s Merzom?

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je kako je spreman na razgovor s kancelarom Friedrichom Merzom. Ako bi Merz htio nazvati i razgovarati, Rusija bi bila otvorena za te kontakte, rekao je Putin za njemačku novinsku agenciju dpa na rubu Gospodarskog foruma u Sankt Peterburgu. „Mi smo uvijek otvoreni za to", rekao je vladar Kremlja.

S obzirom na svoj rat protiv Ukrajine, Putin je izjavio da Rusija ne vidi Njemačku kao neutralnu te je stoga ne smatra mogućim nepristranim posrednikom u sukobu. Njemačka je očito na strani Ukrajine, isporučuje tenkove toj zemlji i time je sudjeluje u borbenim djelovanjima.

S Taurisima bi bio potpun kraj

Isporuka dalekometne krstareće rakete Taurus „potpuno bi uništila" njemačko-ruske odnose, izjavio je Putin. Isto tako je dodao kako čak niti te rakete „ne bi imale nikakav učinak" na rusku ofenzivu protiv Kijeva. Osim toga, ponovno je upozorio kako bi tako Njemačka postala izravna strana u ratnom sukobu.

Nakon bezuspješnih pokušaja Berlina još uoči napada Rusije na Ukrajinu nekako smanjiti opasnost od rata, službeni odnosi Njemačke i Rusije jedva da uopće postoje. Rusiji smetaju isporuke oružja Ukrajini i želi prije svega spriječiti da Kijev iz Njemačke dobije oružje dalekog dometa kao što su krstareće rakete Taurus kojima bi Ukrajina mogla napadati ciljeve na teritoriji Rusije. Prijetnja Putina kako niti ti projektili „ništa ne bi promijenili" na bojišnici je stvar i količine: Kijev bi trebao na tisuće takvih sofisticiranih raketa, dok Njemačka ukupno ima tek 600 komada – a vjerojatno je manje od polovice raketa doista uporabljivo. No već i zbog isporuke drugog oružja i oružanih sustava Moskva Njemačku smatra „neprijateljskom državom”.

„Monologe ne moramo slušati"

Otkako je preuzeo dužnost, Merz još nije imao kontakt s Putinom, ali je više puta pozvao šefa Kremlja na primirje u pohodu protiv Ukrajine. Mnoge zapadne države odbijaju razgovore s Putinom sve dok Rusija nastavlja bombardirati Ukrajinu i dok ruski predsjednik ne odustane od svojih maksimalističkih zahtjeva.

Putin je sada izjavio da je spreman na sastanke o ratu u Ukrajini – i to sa svakim, uključujući i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog. No, kad se ukazala prilika izravnog razgovora s Ukrajinom i kad je Zelenski u Turskoj bio spreman pregovarati s Putinom, Kremlj razgovor nije prihvatio: na razgovore u Istanbulu je Putin poslao tek izaslanstvo manje važnih dužnosnika. Također, Putin nije iskoristio ni ponudu Zapada i Ukrajine za 30-dnevno primirje, što se tumači kako Kremlj tek odugovlači i nema volje doista razgovarati o nekakvom miru.

Iran "ima pravo” na nuklearnu energiju

Putin se osvrnuo i na rat između Izraela i Irana. Prema njegovim riječima, Rusija nudi Iranu mirnodopsku uporabu nuklearne energije u Iranu. Time bi se Izraelu otklonio strah od nuklearnog naoružavanja Teherana. To je, kaže, predložio i Izraelu i Sjedinjenim Američkim Državama, ali tu nema veće potpore toj inicijativi čak niti iz Teherana: ruska tehnologija atomskih elektrana doduše otvara mogućnost i daljnje prerade nuklearnog goriva u vojne svrhe, ali je uobičajeno da se onda te zemlje čvrsto obavežu sav radioaktivan materijal vratiti Rusiji. No, Putin se ne boji pada režima u Iranu zbog izraelskih zračnih napada: „Društvo se okuplja oko političkog vodstva“, uvjeren je predsjednik Rusije.

Rusija je bliski saveznik Irana, a i Teheran je dugo opskrbljivao Moskvu oružjem za rat protiv Ukrajine. Europska unija stoga je 2024. uvela sankcije protiv Irana. Zbog toga europske države odbijaju Putina i kao mogućeg posrednika u bliskoistočnom ratu.