Merz gubi na kredibilitetu, ali CDU i CSU u blagom porastu

Parlamentarni izbori 23. veljače se približavaju, a politička napetost u Njemačkoj raste. Ton među strankama postao je znatno oštriji, kandidati se bore za svaki glas i ne štede jedni druge.

Atmosfera je postala još napetija otkako su demokršćani, CDU i CSU, krajem siječnja omogućili glasanje u Bundestagu o pooštravanju politike migracije i azila. Pošto nisu prethodno uspjeli dogovoriti se sa socijaldemokratima (SPD) i Zelenima o zajedničkom pristupu migrantskoj politici, prihvatili su podršku djelomično ekstremno desničarske Alternative za Njemačku (AfD) kako bi osigurali parlamentarnu većinu za svoje prijedloge.

Nakon toga, kancelar Olaf Scholz (SPD) optužio je Friedricha Merza, kandidata demokršćana za kancelara, da je prekršio konsenzus koji je do sada postojao u poslijeratnoj njemačkoj demokraciji. „Nema suradnje s ekstremnom desnicom. To je bilo ozbiljno kršenje tabua", ocijenio je Scholz, kandidat SPD-a za mjesto kancelara, za novinsku agenciju Reuters.

Što kažu građani?

Kako Nijemci ocjenjuju prošlotjedne postupke Merzovih demokršćana u svezi s ograničavanjem imigracije? To pitanje postavljeno je u najnovijem istraživanju javnog mnijenja „Njemački trend“ (Deuschlandtrend) koje za javni servis ARD redovito provodi institut infratest dimap. U reprezentativnoj anketi, provedenoj od 3. do 5. veljače, sudjelovalo je 1.302 njemačka građana s pravom glasa.

Očekivano, visoka podrška od 86 posto među pristašama AfD-a nije iznenađujuća. Međutim, i među pristašama demokršćana, 62 posto smatra da je njihovo postupanje ispravno. 

Ukupno, 43 posto ispitanika smatra da je postupanje demokršćana u Bundestagu ispravno, ali polovica građana Njemačke se distancira: skoro svaki četvrti u principu se slaže s inicijativom CDU/CSU za ograničavanje migracije, ali ne i s prihvaćanjem glasova AfD-a. Druga četvrtina građana smatra da je postupanje demokršćana u Bundestagu u osnovi pogrešno. U tu grupu spada većina pristaša SPD-a, Zelenih i Ljevice.

Treba li surađivati s AfD-om?

Stav njemačkih građana manje je jasan kad su u pitanju zakoni koji mogu biti usvojeni samo uz glasove AfD-a.

Za 49 posto ispitanih to nije prihvatljivo, dok bi za 44 posto to bilo prihvatljivo. Također, 56 posto anketiranih smatra neprihvatljivim da neka stranka zajedno s AfD-om podnosi zakonske prijedloge u Bundestagu. Formiranje zajedničke koalicijske vlade s AfD-om odbacuje čak 66 posto ispitanika.

„Isključujem bilo kakvu koaliciju, bilo kakvu toleranciju, bilo kakav oblik suradnje s AfD-om", uvijek iznova ponavlja Friedrich Merz, posljednji put to je učinio u intervjuu za medijsku grupu Funke. To obećanje je, kaže, „trajno“. Demokršćani neće surađivati sa strankom koja želi da izađe iz NATO-a, eurozone i Europske unije, naglašava Merz i dodaje da o tome postoji „jasna odluka". To je ono za što se on, kako kaže, „osobno“ zalaže. Ali, da li mu građani i dalje vjeruju?

Iako je kredibilitet Friedricha Merza po tom pitanju očigledno narušen, novo istraživanje ne pokazuje nikakav negativan efekt na percepciju tog političara od strane birača, niti na njihove stavove o vladi pod vodstvom CDU/CSU-a.

Bi li Merz bio dobar kancelar?

Dobra trećina ispitanih je za to da demokršćani predvode buduću njemačku vladu. To je četiri posto više nego u posljednjem istraživanju. Za ponovnu vladu pod vodstvom SPD-a izjasnilo se 17 posto ispitanih. Istovremeno, 33 posto građana (pet posto više u odnosu na kraj prošle godine), smatra da bi Friedrich Merz mogao biti dobar kancelar. 

I dalje prevladava kritički stav prema Friedrichu Merzu i 62 posto anketiranih nije zadovoljno njegovim radom. Međutim, njegovi konkurenti prolaze još gore. Radom Roberta Habecka, kandidata Zelenih za kancelara, nezadovoljno je 67 posto ispitanih. Izbor Alice Weidel, kandidatkinje AfD-a za kancelarku, odbacuje 69 posto ispitanih, dok 74 posto ispitanih nije zadovoljno radom saveznog kancelara i kandidata SPD-a, Olafa Scholza.

SPD ide ka izbornom debaklu

Ukoliko bi se u nedjelju u Njemačkoj održali parlamentarni izbori, SPD bi osvojila samo 15 posto glasova, što je deset postotnih bodova manje nego na posljednjim saveznim izborima 2021. godine.

Demokršćanima (CDU/CSU) očigledno nije naštetilo njihovo postupanje u Bundestagu. U aktualnom istraživanju oni bilježe blagi rast i učvršćuju vodstvo s 31 posto podrške. Isto važi i za AfD koji dostiže 21 posto podrške.

Zeleni bilježe blagi pad i dolaze na 14 posto (-1%). Ljevica ostaje stabilna s pet posto podrške, dok Savez Sarah Wagenknecht (BSW) i Liberali (FDP) ne bi ušli u Bundestag s po četiri posto podrške (izborni prag za ulazak u njemački parlament je pet posto).

Koje koalicije su moguće?

Čak i ako je Friedrich Merz do sada isključio takvu koaliciju, čisto matematički, demokršćani (CDU/CSU) i AfD bi zajedno mogli imati većinu. Osim toga, postoji i mogućnost da vladu formiraju demokršćani i SPD ili demokršćani i Zeleni.

Prema mišljenju njemačkih građana, SPD je s 31 posto (-1%) i dalje najpoželjniji koalicijski partner za demokršćane. Za 19 posto (+1%) bolja opcija bila bi AfD, dok bi 14 posto (-2%) radije vidjelo koaliciju sa Zelenima, a 13 posto (+1%) s FDP-om.

Unutar redova demokršćana, najveće su simpatije za koaliciju s FDP-om (36 posto) i SPD-om (32 posto). Samo osam posto je za koaliciju sa Zelenima, a samo šest posto želi koaliciju s AfD-om. Generalno, raste zabrinutost, čak i među pristašama demokršćanske Unije, da će biti teško formirati stabilnu vladu.

Najnovija događanja u Bundestagu dodatno su pojačala sumnje u sposobnost stranaka da postignu kompromise. Krivnju za to što vladajuće stranke i oporbeni demokršćani nisu mogli da se dogovore o zajedničkom rješenju u politici migracija, 43 posto ispitanih pripisuje objema stranama podjednako. Trećina za to uglavnom krivi SPD i Zelene, dok svaka sedma osoba vidi odgovornost prvenstveno kod CDU/CSU-a.

* članak je izvorno objavljen na njemačkom jeziku