Lokalne nedoumice u Hrvatskoj

Odaziv na lokalne izbore je u Hrvatskojtradicionalno slabiji nego na parlamentarne već i zbog zamišljenog sudjelovanja građana u tijelima lokalne uprave. Ako su se već nekako i odlučili kome će dati svoj glas kako bi vodio njihov grad, na biralištima će ih dočekati „najmanje četiri“ izborna listića, kako objašnjava član Državnog izbornog povjerenstva Hrvatske Slaven Hojski. Jer osim na razini grada, oni biraju i skupštinu i čelnika županije u kojoj žive, negdje se bira i zamjenik župana iz reda nacionalnih manjina, negdje i za neke druge funkcije...

Sve u svemu, za nešto preko 3,7 milijuna građana Hrvatske s pravom glasa je tiskano i u područne urede poslano oko 13 milijuna izbornih listića i vjerojatno će ih i ovaj puta mnogo ostati prazno. No to je svakako izazov za kandidate i pogotovo političke stranke u Hrvatskoj koje se redovito na lokalnim izborima trude barem zadržati utjecaj koji tamo imaju. To se osobito odnosi na Hrvatsku demokratsku zajednicu: premijer Plenković je proteklih dana neumorno obilazio Dalmaciju i pruža podršku kandidatima svoje stranke, ali kako je izjavio politički analitičar Davor Gjenero za postaju HRT, HDZ-u će biti veoma teško ponoviti rezultat s lokalnih izbora 2021. kad je dobio župane u 15 županija i vlast u više od 150 gradova i općina.

Erozija utjecaja HDZ-a

Mnogo je neizvjesnosti što će se čuti večeras u 21 sat na objavi prvih privremenih rezultata izbora jer HDZ bi mogao „izgubiti“ i Dubrovnik, tijesno bi moglo biti i u Sinju. Izuzetno zanimljivo će biti i što će se dogoditi u Istri: tamo praktično od neovisnosti Hrvatske uvjerljivo glavnu riječ vodi Istarski demokratski sabor (IDS), ali ovaj put ishod nipošto nije jasan.

No čitav sustav lokalnih izbora u Hrvatskoj pokazuje i teškoće u toj zemlji: goleme su razlike u prioritetima među gradovima i općinama u Hrvatskoj, osobito između onih u kontinentalnom dijelu od onih na moru i tu i same političke stranke jedva uspijevaju ponuditi neki cjeloviti program, mišljenja je Gjenero. Povrh toga je tu i problem te množine izbornih listića, pa ovaj poznavatelj političkih prilika procjenjuje kako će nakon ovih izbora biti čak još i više slučajeva kad gradonačelnik nema većinu u skupštini grada, što zapravo znači blokadu.

Od Glavaša do Tomaševića

I na ovim izborima će također biti zanimljiv uspjeh pojedinih osoba: tu je pitanje tko će biti izabran u Vukovaru, a gotovo bizarna je kandidatura Branimira Glavaša, sad kao nezavisnog kandidata, za osječko-baranjskog župana obzirom da je još uvijek tek nepravomoćno osuđen na 7 godina zatvora za ratne zločine. Isto tako, treba vidjeti i hoće li Tomislav Tomašević ostvariti doista izuzetan uspjeh već u prvom krugu, te u koaliciji stranaka Možemo i SDP u Zagrebu osvojiti natpolovičnu većinu glasova.

No u Zagrebu se vidjelo kako se na lokalnim izborima jedva biraju sredstva u političkoj borbi: politički protivnici su protiv Tomaševića podigli i kaznenu prijavu u takozvanoj „Aferi hipodrom“, a u centru grada je mnoštvo grafita poput „Tomaševiću luzeru“ ili „Odlazi Tomaševiću – niš' koristi“. Posljednja ispitivanja javnog mnijenja definitivno ne pokazuju da je to mišljenje većine Zagrepčana, ali ipak je vjerojatnije da će i u Zagrebu gradonačelnik biti izabran tek u drugom krugu.