Litij: Njemačka s rudarenjem počinje 2030?

Rudarenje litija bi u Njemačkoj moglo početi 2030. Kako je pokazala preliminarna studija izvedivosti kompanije Zinnwald Lithium, eksploatacija tog rijetkog metala je tehnički moguća i ekonomski bi trebala biti rentabilna.

Radi se o trećem po veličini planiranom projektu rudarenja litija u Europi – nakon Jadra (Srbija) i Cinoveca (Češka). Cilj je, kako navodi direktor kompanije Marko Uhlig, „održivo kopanje“ te sirovine na dubini između 100 i 400 metara ispod sela u kojem živi nešto manje od 400 stanovnika.

Uhlig je u ponedjeljak (31.3.) lokalnim mještanima predstavio preliminarnu studiju izvedivosti i odgovarao je na njihova pitanja. Rudnik litija u Zinnwaldu bi, kako je naveo Uhlig, mogao biti u pogonu oko 70 godina.

U prostorijama Uhligove firme u Altenbergu se u ponedjeljak navečer okupilo 200-tinjak mještana. U razgovoru za DW neki od njih kažu da se boje mogućih posljedica rudnika za njihove živote, imovinu i okoliš. Neki se bave turizmom i strahuju da gosti željni mira u ovaj idilični kraj ubuduće neće navraćati u strahu od podzemnih detonacija i teške mehanizacije.

Otpor projektu rudarenja litija

„Nemam osjećaj da sam dobro informirana od strane firme (Zinnwald Lithium, nap. red.) Od 2023. smo upoznati s ovim procesom, prošle su dvije godine, a mi uvijek iznova postavljamo ista pitanja, dobivamo uvijek iste odgovore. O tome da nešto još nije poznato, da još nešto nije jasno“, žali se Elke Helbig iz Građanske inicijative Bärenstein.

I Jens Weber iz Zelene lige je skeptičan prema informacijama je iznio direktor kompanije Marko Uhlig: „Preliminarna studija izvedivosti cilja ponajprije na investitore kompanije Zinnwald Lithium. Cijena njihovih dionica već odavno na vrlo niskoj razini. Projekt od strane EU-a nije dobio oznaku strateški važnog“, kaže Weber za DW i zaključuje: „Cilj ovog skupa je bio da se umiri ljude koji žive ovdje, kako bi ih se odvratilo od otpora projektu."

Projekt u Zinnwaldu od strane EU-a nije proglašen strateški važnim u skladu sa Europskim aktom o kritičnim sirovinama (CRMA). Cilj tog zakona je osigurati sigurnu i održivu opskrbu industrije EU-a kritičnim sirovinama poput litija.

Uhlig: „Odlučujuća će biti potražnja“

Uhlig je za DW potvrdio da je firma u međuvremenu dobila pojašnjenje iz Bruxellesa o tome zašto nisu na listi strateški važnih projekata: „Nismo priznati kao strateški važan projekt zbog toga što nas se smatra još relativno mladim projektom koji se treba dalje razvijati kako bi dobio dozvolu. Bez obzira na to, mi znamo da potražnja raste i zato radim na razvoju projekta.“

Odluka EU-a neće ni na koji način utjecati na realizaciju projekta u Zinnwaldu, tvrdi Uhlig. I napominje da je kompletna kalkulacija eksploatacije litija u tom malom mjestu napravljena prije usvajanja CRMA. „Odlučujuća će biti potražnja“, kaže on. A ona bi, kako pokazuju neke projekcije mogla višestruko porasti do 2030.

Projekt kopanja litija na češkoj granici zato je od strateškog značaja za Njemačku. Savezna vlada u Berlinu i vlasti savezne zemlje Saske državnim poticajima pomažu u njegovoj realizaciji. Litij je jedna od ključnih sirovina koja se koristi za proizvodnju baterija za električne automobile ili pametnih telefona.

Uhlig je ukupne troškove projekta do trenutka pokretanja proizvodnje procijenio na jednu milijardu eura. U pogonu za preradu rude zinnwaldit u mjestu Liebenau, Zinnwald Lithium u prvoj fazi želi godišnje proizvesti i do 18.000 tona litij-hidroksida potrebnog za baterije, što bi bilo dovoljno za oko 800.000 baterija prosječne veličine.

U drugoj fazi spominje brojku od 35.000 tona litij-hidroksida godišnje. A to bi značilo vađenje oko tri milijuna tona rude iz utrobe Zemlje.

Još uvijek puno nepoznanica oko projekta

Elke Helbig iz Građanske inicijative Bärenstein za DW kaže kako još uvijek postoji jako puno nepoznanica oko projekta u Zinnwaldu. „Na primjer nije uopće jasno odakle bi trebala doći voda potrebna za projekt, od rudarenja od obrade rude?“

Aktivistkinja iz Bärensteina smatra da će rudnik, ako ikada proradi, masivno promijeniti živote ljudi na jugu Saske: „Mi se borimo oko toga da se u cijeloj regiji proširi svijest o tome što će to značiti za cijelu općinu Altenberg ako se ovdje godišnje bude kopalo 3,2 milijuna tona rude. Mi smatramo da je ovaj projekt kompletno predimenzioniran i zato smo i kritični prema njemu.“

U Građanskoj inicijativi Bärenstein strahuju da bi rudnik na koncu mogao biti i puno veći nego što se to izvorno planiralo. Prije pet godina se naime spominjalo kopanje oko pola milijuna tona rude na godišnjoj razini. Ta je količina najprije porasla na 1,5 milijuna tona, a sada se spominje tri milijuna tona godišnje. S katastrofalnim posljedicama za okoliš, tvrde aktivisti.

Planirani projekt rudarenja litija u Zinnwaldu je u međuvremenu ujedinio četiri građanske inicijative koje djeluju na tom području. Zajedničkim snagama koordiniraju svoje akcije, a kako za DW kaže Jens Weber iz Zelene lige, povezuju se s istomišljenicima i iz drugih europskih zemalja:

„Mi smo se već počeli povezivati s ljudima iz drugih regija u Europi koji su pogođeni rudarenjem, sa Srbijom, Rumunjskom, Portugalom. S tim smo počeli prije odluke EU-a o strateški važnim projektima oko kritičnih sirovina. Samo zajedno smo jaki, i zajedno ćemo uspjeti da ograničimo pljačku resursa.“

Dijalog s građanima „ekstremno važan“

Diskusija s građanima je potrajala skoro dva sata. Marko Uhlig je strpljivo odgovarao na svako pitanje. Bilo je puno emocija, na trenutke i povišenih tonova. Nakon skupa, on za DW kaže da Zinnwald Lithium ovaj projekt želi realizirati sa građanima, a ne protiv građana. Zato su i ovakvi skupovi za njega „ekstremno važni“, kaže direktor kompanije:

„Građani imaju puno pitanja, naravno da postoji i puno nesigurnosti oko toga što ovaj projekt i rudarenje znače za regiju. Ovo je proces u okviru kojeg moramo biti u dijalogu s građanima, i moramo prihvatiti i to da kod ljudi postoji frustracija zbog toga što ne možemo odgovoriti na sva pitanja. Ali se moramo suočiti s tim pitanjima, i to je po meni jedini pravi put.“