"Laktove gore": izbori u Kanadi definirat će odnos s Trumpom
28. travnja 2025
Najmanje 11 ljudi je poginulo, a više je ozlijeđeno u Vancouveru kada je muškarac uletio automobilom u masu koja se okupila na ulicama tijekom proslave filipinskog festivala. Napadač je uhićen i ranije je bio poznat zbog mentalnih problema, priopćila je policija. Iako se ne radi o terorizmu, ovaj tragični događaj jako je pogodio Kanadu, dva dana pred izbore 28. travnja.
I povratak američkog predsjednika Donalda Trumpa snažno potresa kanadsku politiku. Iako je početkom godine izgledalo da će se na vlast najvjerojatnije vratiti Konzervativna stranka, sada se čini da bi Liberalna stranka ipak mogla ostati na vlasti.
Kako pokazuju ankete, postoji mogućnost da nijedna stranka neće osvojiti većinu potrebnu za samostalno formiranje vlade, što znači da će biti formirana manjinska vlada koja će ovisiti o podršci manjih stranaka kod proračunskih mjera, ali i kod glasanja o povjerenju vladi.
Što god Kanađani odluče, sljedeća vlada morat će zacrtati težak kurs, usred napetosti sa Sjedinjenim Državama, ali i teške socijalne i gospodarske situacije u samoj zemlji. Evo što trebate znati o tim izborima:
Kanadski izbori: 343 mjesta na raspolaganju
Kanada je parlamentarna demokracija. Ona je dio Commonwealtha i mnoge svoje političke institucije i konvencije crpi iz Ujedinjenog Kraljevstva.
Šef države je britanski monarh Charles III., kojega u Kanadi predstavlja generalna guvernerka, trenutno Mary Simon.
Zemlja ima dva doma parlamenta: imenovani Senat, sličan britanskom Domu lordova, i Donji dom, za koji glasaju birači.
Na ovim saveznim izborima bit će izabrana 343 člana Donjeg doma, koji je oblikovan po uzoru na britanski "Westminsterski" parlament i gdje se formira nova vlada.
Kandidati: liberali, konzervativci i ostali
Vladajuću Liberalnu stranku predvodi premijer Mark Carney. On je tek druga osoba koja je obnašala premijersku funkciju, a da nije bila izabrana u Donji dom.
Taj šezdesetogodišnjak preuzeo je dužnost premijera u ožujku, nakon što je uvjerljivo osvojio 86 posto glasova registriranih članova stranke, poslije ostavke bivšeg premijera Justina Trudeaua.
Carney je ekonomist i bivši guverner banaka Kanade i Engleske. Na ovim izborima kandidirao se u okrugu Nepean, u Ottawi.
Druga velika politička grupacija je Konzervativna stranka, koju predvodi Pierre Poilievre. Pod njegovim vodstvom konzervativci su pobijedili na nekoliko dopunskih izbora, organiziranih kako bi se popunila upražnjena mjesta u parlamentu. Na njima su čak preuzeli dva mjesta od liberala. Poilievre sebe smatra "pravim konzervativcem" i zalaže se za manju vladu.
Ostale grupacije su Nova demokratska stranka lijevog centra, centristički Kvebečki blok i Zelena stranka.
Kako funkcionira glasanje
Rekordnih 7,3 milijuna ljudi – otprilike četvrtina od 28,9 milijuna birača s pravom glasa – glasalo je unaprijed. Oni koji nisu, mogu to učiniti ovog ponedjeljka, na službeni dan izbora.
Kanada, kao i Velika Britanija, koristi sustav glasanja "prvi dobiva većinu" za izbor članova parlamenta. To znači da u svakoj izbornoj jedinici zastupničko mjesto osvaja kandidat koji dobije najviše glasova.
Kada se izabere 343 člana Donjeg doma, vladu formira ona parlamentarna grupacija koja može osigurati većinu.
Često se događa da jedna stranka može samostalno formirati vladu, ali ponekad se mora pregovarati o manjinskoj vladi, ako nijedna stranka ne osvoji potrebna 172 mjesta. To je bio slučaj s posljednje dvije Trudeauove vlade.
Nezgodni susjedi potresaju kanadsku politiku
Kanada se suočava sa sličnim izazovima kao i mnoge zemlje diljem svijeta – usporenim gospodarstvom, rastućom nezaposlenošću, visokim cijenama i nedostatkom kvalitetnih stanova. Kao i mnogim drugim vladama diljem svijeta, i aktualnoj kanadskoj vladi Liberalne stranke početkom godine prijetio je izborni poraz. No tada se Donald Trump vratio u Bijelu kuću i počeo uznemiravati Kanađane svojom drskom političkom retorikom.
Dva Trumpova postupka posebno su ih razbjesnila: izjave o aneksiji njihove zemlje i njezinom uključivanju u SAD kao "51. države" te pokretanje carinskog rata, sa carinama od 25 posto nametnutim na većinu kanadskog izvoza u SAD.
To je dovelo do prosvjeda diljem Kanade koji su postali poznati pod nazivom "laktove gore", kao i do poziva na bojkot robe proizvedene u SAD-u. Frazu "laktove gore" (elbows up) Kanađani koriste na protestima, kao i na društvenim mrežama da ohrabre jedni druge da se suprotstave Sjedinjenim Državama, a ona potječe od hokejaške legende Gordieja Howea, poznatog po čvrstoj igri i upotrebi laktova na ledenom terenu.
U svakom slučaju, Trumpovi postupci, odgovor kanadske vlade na njih i porast kanadskog nacionalizma odrazili su se i na predizbornu kampanju.
Naglo jačanje zbog Trumpa
Nakon što je u rujnu 2022. preuzeo vodstvo konzervativaca, Poilievreov "direktan" konfrontacijski stil, nalik na Trumpov, uzdrmao je Trudeaua.
Izgledalo je da će se to isplatiti: konzervativci su, prema istraživanjima javnog mnijenja, početkom godine imali značajnu prednost, gotovo dvostruko veću podršku od liberala.
No, kao što je napad na aktualnog premijera bio uspješan za Pierrea Poilievrea, tako je i otpor Donaldu Trumpu donio bodove liberalima.
Nakon inauguracije američkog predsjednika, njihova popularnost je porasla – s 20 posto na početku godine na 44 posto početkom travnja.
Prema posljednjim anketama od subote, liberali vode pred konzervativcima s 42,5 prema 37,8 posto.
Iako je utrka sve neizvjesnija, anketa daje čak 74 posto šanse liberalima da će osvojiti apsolutnu većinu, a samo jedan posto konzervativcima.
Ovaj članak je najprije objavljen na engleskom jeziku