Kosovo riskira da bude viđeno kao "neuspjela država"

Birači su glasovali još 9. veljače, ali na Kosovu ni do danas ne postoje ni funkcionalan parlament niti vlada. Novoizabrani zastupnici sastajali su se u Prištini već 54 puta, ali konstituirajuća sjednica skupštine svaki je put propala – posljednji put u subotu 26. srpnja.

Zastupnici će ponovno moći pokušati tek 8. kolovoza, no pitanje je hoće li i tada biti uspješni. Aktualni premijer Albin Kurti uporno odbija predložiti novog kandidata za predsjednika parlamenta, nekoga tko bi bio prihvatljiv većini zastupnika.

Kandidatkinju koju je predložila Kurtijeva stranka Samoopredjeljenje, ministricu pravosuđa Albulenu Haxhiu, njezini protivnici smatraju previše stranački orijentiranom i nedovoljno neutralnom, pa je njezina kandidatura dosad svaki put bila odbijena. A prema Ustavu (članak 67.), parlament bez predsjednika ne može se konstituirati niti se može započeti s formiranjem vlade.

Pobjednik izbora bez parlamentarne većine

Pobjednici posljednjih parlamentarnih izbora bili su Albin Kurti i njegovo Samoopredjeljenje. On je kao premijer prethodno vladao četiri godine s apsolutnom većinom. Međutim, na izborima 9. veljače osvojio je 42,3 posto glasova i dobio samo 48 od 120 mjesta – premalo da bi ponovno samostalno formirao vladu.

Nijedna od ostalih glavnih kosovskih stranaka – Demokratska stranka (PDK) i Demokratski savez Kosova (LDK) – nisu spremne ući u koaliciju s Kurtijem. No ni one nemaju dovoljnu većinu za formiranje vlade. Ta pat-pozicija dovela je Kosovo u slijepu ulicu iz koje ne uspijeva pronaći izlaz. Dok se ne formira nova vlada Kurti nastavlja obnašati dužnost vršitelja dužnosti premijera.

Hekuran Murati, bivši ministar financija i istaknuti zastupnik Samoopredjeljenja, optužuje oporbu da blokira konstituiranje parlamenta. „Ono što im birači nisu dali na izborima, oporbene stranke pokušavaju uzeti manevrima blokiranja“, ocijenio je nakon posljednjeg pokušaja konstituiranja skupštine.

PDK, koji je na izborima osvojio 20,9 posto i tako postao druga po snazi stranka u parlamentu, situaciju opisuje kao „državni neuspjeh" i za to krivi Kurtija. „Nema pokušaja pronalaska rješenja, nema uvida u posljedice, nema suosjećanja za stanovništvo – unatoč jasnoj preporuci Ustavnog suda da se pronađe kompromis i povrati povjerenje“, rekao je čelnik PDK-a Memli Krasniqi.

Zabrinuti glasovi iz inozemstva

Odvjetnik i politički stručnjak Blerim Burjani kritizira ponašanje svih stranaka. One gledaju samo svoje interese, a ne interese birača, kaže Burjani za DW. „Nijedna strana ne može se osjećati ugodno u trenutačnoj situaciji. Mandat pripada samim zastupnicima i oni bi, kad bi imali volje, mogli doprinijeti rješenju – ali ostaju lojalni svojim strankama.“

Predstavnici Europske unije i veleposlanici tzv. zemalja Kvinte – SAD-a, Njemačke, Francuske, Ujedinjenog Kraljevstva i Italije – također sve više izražavaju zabrinutost. Veleposlanstvo SAD-a u Prištini pozvalo je sve strane da postignu dogovor: „Ova aktualna blokada odgađa napredak Kosova i ugrožava integritet njegovih teško stečenih institucija“, navodi se u priopćenju i dodaje da „kosovski narod očekuje od svojih političkih lidera da djeluju u najboljem interesu zemlje“.

Njemački veleposlanik u Prištini Jörn Rohde je izjavio: „Građani su glasovali 9. veljače – a sada je prošlo gotovo šest mjeseci. Sramota je što parlament još nije konstituiran.“

Pravni stručnjak Ehat Miftaraj iz Kosovskog pravnog instituta (KLI) također kritizira to što se parlament još nije uspio konstituirati. To, kaže, ima dalekosežne posljedice: „Nedostaje parlamentarni nadzor nad vladom, a brojne neovisne institucije nisu u mogućnosti djelovati jer su mandati članova njihovih upravnih odbora istekli. Do kraja godine broj tih blokiranih institucija mogao bi se enormno povećati. To uvelike paralizira demokratsko funkcioniranje ustavnih institucija.“

Prema mišljenju Miftaraja, ako se blokada nastavi Kosovo riskira da bude viđeno kao „neuspjela država kojoj nedostaje politička volja da očuva ustavni poredak“.

Prosvjed civilnog društva

Politički zastoj potaknuo je i civilno društvo na djelovanje. Nevladine organizacije prosvjeduju ispred parlamenta još od 15. travnja, od kada su propali prvi pokušaji konstituiranja. One zahtijevaju formiranje funkcionalnih institucija. Aktivist Eugen Cakolli iz Demokratskog instituta Kosova i glasnogovornik više od 50 nevladinih organizacija kaže: „Dižemo glas kada je država blokirana i kada politički predstavnici – bilo da su vlada ili oporba – ne obavljaju svoje funkcije.“

Cakolli za blokadu prvenstveno krivi pobjednika izbora – Kurtija. „U situaciji kada nema većine, svako sustavno odbacivanje dijaloga i bilo kakve formule rješenja dio je blokade – bez obzira na političku ulogu ili poziciju koju netko zauzima.“

Neuspjela država?

Kosovo je najmlađa država u Europi. Bivša srpska pokrajina proglasila je punu neovisnost 2008. i od tada funkcionira kao parlamentarna republika. Ustav također priznaje nacionalne manjine, uključujući i kosovske Srbe koje predstavlja Srpska lista – stranka koju, prema ocjenama albanskih političara, kontrolira predsjednik Srbije Aleksandar Vučić. Nijedna albanska stranka trenutačno nije spremna surađivati sa Srpskom listom, iako ta stranka ima pravo na deset zastupničkih mjesta.

Pravni stručnjak Ehat Miftaraj upozorava da Kosovo zbog blokade zaostaje za regijom u procesu eurointegracija. „Kosovo je jedina zemlja na zapadnom Balkanu koja nije ratificirala nužne sporazume za provedbu instrumenata Plana rasta EU-a. Unatoč velikodušnim obećanjima EU-a – preko 880 milijuna eura za razdoblje 2024.–2027. – Kosovo ne može pristupiti tim sredstvima jer nema ni parlament ni vladu", upozorava Miftaraj.

Kosovo je i jedna od najsiromašnijih zemalja u Europi. Od 2011. godine do danas iz nje je iselilo oko dvanaest posto stanovništva.