Kosovo: politički zastoj se nastavlja – izbori su rješenje?

Politički zastoj na Kosovu nastavlja se i četiri mjeseca nakon izbora, a političkog rješenja za bilo kakav mogući sporazum nema na vidiku. Zastupnici su se čak 29 puta okupljali u Skupštini, ali nisu uspjeli izabrati predsjednicu ili predsjednika parlamenta, što bi otvorilo put pregovorima o formiranju nove vlade.

Oporbene stranke ne žele glasati za kandidatkinju Samoopredjeljenja Albulenu Haxhiu, a Samoopredjeljenje nastavlja inzistirati na tom imenu. U takvoj bezizlaznoj situaciji sve stranke spominju mogućnost održavanja novih izbora.

Najveća odgovornost na Samoopredjeljenju

Analitičari iz Prištine s kojima je DW razgovarao odgovornost za politički i institucionalni zastoj pripisuju svim strankama ali, kako ocjenjuju, najveću odgovornost za pronalaženje rješenja ima Samoopredjeljenje Albina Kurtija. Ta stranka osvojila je najviše glasova na izborima, ali ne dovoljno da bi samostalno formirala nove institucije.

Politički analitičar Blerim Burjani u izjavi za DW kaže da bi Samoopredjeljenje, koje je osvojilo 48 zastupničkih mandata, trebalo isprobati različite opcije kako bi se izašlo iz krize. „Nijednoj stranci ne može biti ugodno u trenutnoj situaciji. Mandat pripada zastupnicima i oni bi, ako imaju volje, mogli razmišljati o različitim rješenjima, čak i da se odupru svojim strankama ili da samostalno prosvjeduju zbog ove situacije. Ali vidimo da oni ostaju lojalni svojim strankama", kaže Burjani.

On zaključuje da stranke gledaju samo vlastite interese, a zaboravljaju na birače.

Izvanredni izbori su mogući

Predsjednica Kosova Vjosa Osmani već je objavila datum održavanja lokalnih izbora – 12. listopada ove godine. Ali ako politički zastoj oko formiranja Skupštine Kosova potraje još dva mjeseca, onda se, prema riječima analitičara Burjanija, ne može isključiti mogućnost da se i izvanredni parlamentarni izbori održe istog dana kada i lokalni. On zaključuje da je očigledno da izborni rezultat od 9. veljače nije odgovarao nijednoj od političkih stranaka.

„Samoopredjeljenje nije postiglo ono što je željelo na izborima. Ni Demokratska stranka Kosova (PDK) ni Demokratski savez Kosova (LDK), ni Alijansa za budućnost Kosova (AAK) nisu postigli ono što su željeli. Čak i ako bi se formirala neka koalicija, ona bi morala biti dovoljno stabilna da nakon godinu dana izabere predsjednika države. U suprotnom se ne isplati imati jednogodišnju vladu, pa da Kosovo uđe u novu krizu u travnju sljedeće godine, kada istekne mandat aktualnoj predsjednici", kaže Blerim Burjani.

Novi izbori – ista kriza?

„Novi izbori također će proizvesti istu krizu“, smatra Eugen Cakolli iz Kosovskog demokratskog instituta (KDI). On ocjenjuje da je „ideja o održavanju parlamentarnih i lokalnih izbora istog dana neodgovorna" i da predstavlja „rizik od ozbiljnog narušavanja kvalitete izbornog procesa i demokratske zastupljenosti".

Cakolli nabraja i probleme: „Tri glasačka listića za svakog građana, tri razine kandidata, komplicirane procedure, nepripremljeni članovi komisije, opterećenje organa za upravljanje izborima, dvije vrste kampanja i prije svega velika neizvjesnost za birača.“

Štoviše, kako naglašava, „povećava se vjerojatnost ’tehničkih’ grešaka, nevažećih glasova, osporavanja i dugotrajnog, ponovnog prebrojavanja.“

„Umjesto da postignu dogovor na temelju mandata osvojenih 9. veljače, oni bi htjeli pomiješati dva odvojena izborna procesa", ukazuje Cakolli. A ako je, kako dodaje, za očekivati da će rezultat predstojećih parlamentarnih izbora biti približno isti, onda je „ovo samo manevar za smirivanje napetosti i retorike, za brisanje crvenih linija i za opravdanje suradnje koja se danas odbija“, zaključuje Eugen Cakolli.