Konferencija u Rimu: za obnovu Ukrajine 850 milijardi eura

Prema procjenama iz Kijeva, obnova Ukrajine će koštati više od 850 milijardi eura tijekom razdoblja od 14 godina. „Naš koncept predviđa stvaranje dva fonda“, rekao je premijer Denis Šmihalj, koji se pridružio konferenciji o obnovi u Rimu putem video-linka.

Prvi „Ukrajinski fond“ kojim će upravljati Kijev bit će financiran konfisciranom ruskom imovinom u inozemstvu u vrijednosti od preko 460 milijardi eura. Drugi fond od gotovo 400 milijardi eura bit će formiran kroz privatne investicije.

Šmihalj je ujedno pozvao saveznike da osiguraju dodatna financijska sredstva za pokrivanje proračunskog deficita Ukrajine u 2026. i 2027. godini. „U mirnodopskim uvjetima i bez proizvodnje oružja, održavanje ukrajinske vojske košta 50 milijardi eura godišnje. Računamo da će polovica toga doći iz Europske unije", naglasio je šef vlade u Kijevu.

Merz: „Rusija mora platiti štetu"

Njemački kancelar Friedrich Merz također smatra da Rusija mora platiti štetu koju je nanijela napadom na Ukrajinu. „Procjenjujemo štetu na imovini na oko 500 milijardi eura", rekao je on u Rimu. „Rusija mora platiti tu štetu. Dok se to ne dogodi, Rusija neće imati pristup svojoj zamrznutoj imovini“, objavio je Merz.

Državna imovina vrijedna stotine milijardi, uglavnom smještena u EU-u, ostat će zamrznuta. Prihod od nje i dalje će se koristiti za osiguravanje milijardu dolara kredita za Ukrajinu, rekao je Merz odgovorivši tako na zahtjeve ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da se, na primjer, taj novac direktno koristi za Ukrajinu.

Njemački kancelar je, međutim, naznačio da bi se to moglo promijeniti u budućnosti, nakon prekida vatre: „I sama ta sredstva bi također mogla biti korištena u vezi s odgovarajućim sporazumom“, rekao je Merz.

Berlin uložio milijarde

Oko 60 zemalja, kao i međunarodne organizacije i privatne tvrtke, sudjeluju na dvodnevnom sastanku u Rimu. Kao mjera pomoći Ukrajini, pokrenut je novi europski fond za sanaciju ratne štete, u kojem se očekuje i sudjelovanje privatnog sektora. Novac će biti prvenstveno iskorišten za popravak i izgradnju novih energetskih postrojenja, ali i za industrijska postrojenja i digitalne baze podataka.

Od početka rata u veljači 2022. godine Njemačka je pružila Ukrajini približno 34 milijarde eura direktne civilne i približno 38 milijardi eura vojne podrške. Tome bi trebalo dodati i njemački udio pomoći u okviru Europske unije.

Zapad također želi nastaviti i oružjem podržavati Ukrajinu. Njemačka vlada tako želi kupiti sustave protuzračne obrane Patriot od Sjedinjenih Američkih Država kako bi ih stavila na raspolaganje Ukrajini. „Razgovarao sam o tome s predsjednikom Donaldom Trumpom prošlog četvrtka, a i zamolio sam ga da isporuči te sustave", priopćio je Merz na konferenciji u Rimu. On, međutim, nije rekao koliko tih sustava Njemačka namjerava kupiti. Prema nekim izvještajima, za početak je riječ o dva sustava.

Europska unija želi i dalje koristiti sankcije kako bi povećala pritisak na Rusiju da sjedne za pregovarački stol. Trenutno se priprema još jedan paket kaznenih mjera – to je već 18. po redu.

Stotine civila ubijeno

U Ukrajini se i dalje nesmanjenom žestinom nastavljaju masovni ruski napadi. Neposredno prije početka konferencije u Rimu Ukrajina je napadnuta s oko 400 ruskih dronova i 18 raketa. I noć prije toga Rusija je izvršila masovne udare na Ukrajinu.

Prema podacima UN-a, u lipnju je ubijeno više ljudi nego ikada tijekom tri godine rata. Samo tog mjeseca poginula su najmanje 232 civila, a 1.343 je ranjeno, objavila je misija UN-a za praćenje stanja ljudskih prava. „Civili u Ukrajini doživljavaju razinu patnje kakav nismo vidjeli više od tri godine", ukazala je šefica te misije UN Danielle Bell.