Koliko su radikalni strani borci opasni za Siriju?

On je „izdajnik naših ciljeva, nevjernik i rob koji „puže" pred predsjednikom SAD-a Donaldom Trumpom", piše u najnovijem izdanju tjednog biltena al-Naba ekstremističke grupe poznate kao "Islamska država" (IS), koja nije štedjela riječi opisujući novog privremenog predsjednika Sirije, Ahmed Al Sharaa i njegov nedavni sastanak s Trumpom. 

Neprijateljstvo između Islamske države  i pobunjeničke grupe Hayat Tahrir al-Sham ili HTS, koju je al-Sharaa nekad predvodio, ima dugu pretpovijest.

Između 2012. i 2013. HTS je bio dio Islamske države, prije nego se okrenuo savezništvu s al-Kaidom 2016. Potom je desetak godina ratovao protiv IS-a u dijelovima zemlje, koje je kontrolirao. Dakle, kritike na račun umjerenijeg i pragmatičnijeg političkog kursa, koji vodi al-Sharaa, nisu iznenađujuće.

Osim toga IS poziva strane borce u Sirijida dezertiraju iz sadašnje vlade pod vodstvom al-Sharaae i pridruže se IS-u.

Tekst iz al-Nabe i al-Sharaain sastanak s Trumpom ponovo su usmjerili pažnju na jedan od najtežih problema, s kojima se suočava privremena vlada Sirije: Što učiniti sa stranim borcima u zemlji.

Tijekom sastanka, američki predsjednik je tražio od al-Sharaae da „naloži svim stranim teroristima da napuste Siriju", navodeći to kao jedan od uvjeta za ukidanje sankcija. Francuski i njemački izaslanici dali su slične izjave, s obzirom da se svi pribojavaju da bi Sirija mogla postati utočište za grupe s ekstremističkom ideologijom, koje bi potom mogle djelovati na međunarodnoj sceni.

Tko su strani borci u Siriji?

Teško je tačno znati koliko stranaca je ratovalo u redovima HTS-a. Procjene variraju između 1.500 i 6.000, a mnogi stručnjaci vjeruju da je stvarna brojka negdje u sredini.

Najveću grupu čine Ujguri, koje mnogi Sirijci nazivaju „Turkistanima", a dolaze iz Središnje i Istočne Azije, uključujući Kinu. Ostali borci dolaze iz Rusije i drugih bivših sovjetskih država, s Balkana, iz Turske i raznih arapskih zemalja.

Većina ih je došla u Siriju rano tijekom građanskog rata, kao odgovor na poziv Islamske države, koja je tada pokušavala uspostaviti kalifat. Nakon što je HTS prekinuo veze i s IS-om i s al-Kaidom, neki su stranci napustili HTS, dok su drugi ostali.

Krajem prošle godine, tijekom HTS-ove vojne operacije kojom je svrgnut sirijski diktator Bašar al-Asad, nekoliko grupa stranih boraca – uključujući Ujgure i Čečene – očigledno je odigralo ključnu ulogu u uspjehu te akcije.

Al-Šaraa je rekao da bi trebali biti nagrađeni za svoju pomoć, te je u siječnju nekoliko stranih boraca imenovano na visoke pozicije u novim sirijskim oružanim snagama – odluka koja nije svuda dobro dočekana.

Koliko su strani borci važni za sigurnost Sirije?

Teško je procijeniti značaj stranih boraca za sirijsku vojsku, rekao je za DW Aaron Zelin, stručnjak za HTS i viši suradnik u Washingtonskom institutu za bliskoistočnu politiku. „U njenim redovima ima mnogo više Sirijaca nego stranaca."

Ali neki su važniji od drugih, dodao je. Na primjer, borci iz ujgurskog kontingenta sada djeluju kao neka vrsta osobne zaštite za al-Sharaau. „Oni ga u suštini štite, jer im vjeruje; smatraju jedni druge braćom iskaljenom zajedničkim borbama protiv Asada", rekao je Zelin.

Jedan sirijski izbjeglica, koji sada živi u Njemačkoj, rekao je za DW da je upoznao brojne strane borce dok se borio protiv Asadovih snaga u Alepu. „Neki su bili dobri, neki ne baš“, kaže on, želeći da ostane anoniman. „Bili su vrlo fokusirani na borbu i mnogi su imali salafistički način razmišljanja," rekao je, misleći na sunitski konzervativni i fundamentalistički pokret u islamu. „Htjeli su ići tamo, gdje se vode bitke."

Ali, dodao je ovaj bivši borac, „oni koji su ostali, imaju obitelji u Siriji. Dakle, osobno bih im dao šansu – naročito zato što, ako ih protjeramo, protjerat ćemo i njihove žene i djecu. Uostalom, nemojte zaboraviti da i među Sirijcima ima dosta onih koji dijele barem dio tog [vjerskog] načina razmišljanja."

Koliko su opasni strani borci?

Strani borci s rigidnijim religijskim pogledima optuženi su za sudjelovanju u nedavnom nasilju nad sirijskim manjinama. Također su okrivljeni za nadgledanje ženskog odijevanja i društvenih običaja u većim sirijskim gradovima.

Donedavno je HTS sebe predstavljao kao „branitelja sunitskog islama", objasnio je istraživač i analitičar Orwa Ajjoub u tekstu za Italijanski institut za međunarodne političke studije u ožujku. Ali, nakon pada Asadovog režima, grupa je zauzela liberalniji kurs, dodao je on u svojoj analizi.

„Ova nagla promjena narativa predstavlja značajno prilagođavanje za obične borce," objasnio je Ajjoub. „Takva tranzicija može biti izazovna za borce navikle na uži, sektaški pogled na svijet. Mnogi borci HTS-a, koji nikada nisu napustili konzervativno okruženje Idliba, sada su konfrontirani s manje konzervativnim zajednicama u Damasku."

Pridruživanje „Islamskoj državi"

„Ako HTS nastavi s relativno umjerenim političkim trendom – kao što je toleriranje žena bez hidžaba, prodaje alkohola i sudjelovanja u političkom procesu po ugledu na Zapad, tvrdi elementi unutar HTS-a, posebno strani džihadisti, mogli bi se odvojiti, preći u IS ili sarađivati s IS-om ili al-Kaidom," upozorio je još u siječnju Mohammed Salih, viši suradnik pri američkom think tanku Foreign Policy Research Institute. Ali, Zelin kaže da je skeptičan kada je riječ o definiciji stranih boraca u Siriji kao „ozbiljnoj prijetnji u velikim razmjerama."

Svi oni, koji su smatrali da HTS više nije dovoljno radikalan, najvjerojatnije su već otišli, istakao je, a mnogi od onih manje radikalnih, koji su ostali, izuzetno su disciplinirani. Već godinama al-Šaraa pokušava marginalizirati, uhapsiti ili protjerati strane borce, koji se opiru novom kursu grupe.

Naravno, pojedini strani borci i dalje bi mogli činiti zločine ili izazivati probleme, rekao je. „Ali veća prijetnja dolazi od stranih boraca, koji su već unutar 'Islamske države', onih koji nastavljaju s niskointenzivnim ustankom u istočnoj Siriji, kao i onih koji su pritvoreni na sjeveroistoku Sirije od strane SDF-a," objasnio je Mohammed Salih, aludirajući na pritvorske jedinice odnosno kampove, koje su podigli sirijski Kurdi.

Kako dalje sa stranim borcima?

Nakon al-Sharaainog sastanka s Trumpom, pojavile su se glasine da su sirijske sigurnosne snage izvele racije u bazama stranih boraca u Idlibu. Lokalni promatrači međutim kažu da nije jasno jesu li to bile samo glasine, politički teatar ili se to zaista dogodilo.

Veći obračun se čini malo vjerojatnim. Članovi nove sirijske vlade tvrde da strani borci ne predstavljaju prijetnju drugim zemljama, da ih nema dovoljno kako bi značajno uticali na novu sirijsku vojsku i da su, u svakom slučaju, lojalni novoj administraciji al-Sharaae.

Stručnjaci tvrde da bi integracija u nove sirijske sigurnosne snage zapravo mogla biti najbolji način postupanja sa stranim borcima.

Ipak, kako Zelin zaključuje, „od svih zahtjeva koje su SAD postavile, ovo je vjerojatno najteži za Siriju. Ne mislim da se nova sirijska vlada zaista želi odreći stranih boraca, osim ako oni ne učine nešto protuzakonito."