Koliko izbjeglice iz Ukrajine dobivaju diljem Europe?

Bavarski premijer Markus Söder želi u potpunosti ukinuti dosadašnje posebno pravilo za ukrajinske izbjeglice u Njemačkoj. Izbjeglice iz Ukrajine trebale bi dobivati niže socijalne naknade nego sada, zahtijeva predsjednik bavarske Kršćansko-socijalne unije (CSU). To bi se trebalo odnositi kako na one koji tek dolaze u Njemačku, tako i na ukrajinske izbjeglice koje već godinama žive u ovdje.

Söderov zahtjev ide dalje od onoga na što se njemačka demokršćansko-socijaldemokratska koalicijska vlada dogovorila prije samo nekoliko mjeseci. U koalicijskom ugovoru, koji je temelj njihova zajedničkog rada nakon izbora, stranke su odlučile da novopridošli iz Ukrajine trebaju dobivati samo onu financijsku pomoć koja inače pripada svim tražiteljima azila u Njemačkoj. Ukrajinci i Ukrajinke koji već dulje žive u Njemačkoj bili su izričito izuzeti od tih ograničenja.

Što dobivaju ukrajinske izbjeglice u Njemačkoj – i drugdje?

Dosad osobe koje su pobjegle u Njemačku od ruske agresije dobivaju takozvani građanski dohodak (Bürgergeld), dakle istu svotu koju primaju i dugotrajno nezaposleni građani Njemačke. Za odraslu osobu koja živi sama to iznosi 563 eura mjesečno. Osim toga, država pokriva troškove najamnine i zdravstvenog osiguranja. Time Njemačka spada među zemlje koje najviše financijski podupiru ukrajinske izbjeglice. Ukrajinci koji stignu u Njemačku osim toga, za razliku od ostalih izbjeglica i podnositelja zahtjeva za azilom, smiju odmah početi raditi.

Söder sada želi da izbjeglice iz Ukrajine dobivaju nižu osnovnu naknadu, kao tražitelji azila iz drugih zemalja u Njemačkoj. Za odraslu osobu koja živi sama ona iznosi između 353 i 441 eura mjesečno, ovisno o načinu smještaja. Obitelji dodatno primaju po djetetu, ovisno o dobi, između 299 i 391 eura mjesečno.

Ukrajinske izbjeglice u Europskoj uniji

Izbjeglice iz Ukrajine u EU se smatraju „privremeno zaštićenima“. Odmah nakon početka rata EU je aktivirao direktivu koja taj oblik zaštite predviđa za određene skupine u posebnim kriznim situacijama. Prema toj direktivi, pogođenim osobama, u ovom slučaju Ukrajincima, se mora omogućiti pristup smještaju, tržištu rada i zdravstvenoj skrbi u državama članicama u koje su pobjegli.

Međutim, uredba ne propisuje visinu novčanih naknada za ukrajinske izbjeglice. To dovodi do znatnih razlika.

Hrvatska

Izbjeglice u Hrvatskoj prema posljednjoj odluci iz veljače ove godine, primaju pomoć u financiranju stambenog zbrinjavanja, i to za samca u visini od 6,64 eura po danu. Za obitelji je naknada viša, ali ne može iznositi više od 477 eura mjesečno po stambenoj jedinici.

Slično kao i u Njemačkoj i u Hrvatskoj je bilo onih koji su širenjem lažnih podataka o visini pomoći izbjeglicama iz Ukrajine i posebno perfidnim uspoređivanjem sa statusom nekih branitelja koji navodno ne primaju nikakvu pomoć dok se Ukrajincima „daje sve", huškali protiv onih koji su pobjegli od ruskog terora.

Prema riječima hrvatskog ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića, u Hrvatskoj trenutačno boravi nešto manje od 30.000 izbjeglica iz Ukrajine. 

Poljska

U Poljskoj nema redovitih novčanih naknada, čak je i jednokratnu isplatu od približno 70 eura po odrasloj osobi iz Ukrajine vlada je nedavno ukinula. Ukrajinske izbjeglice mogu dobiti osobni identifikacijski broj. S njim smiju raditi ili studirati i imaju pravo na besplatnu medicinsku skrb.

Ukrajinske obitelji imaju pravo na gotovo 190 eura mjesečno za prvo dijete, dok se iznos za svako sljedeće dijete smanjuje. Za djecu s invaliditetom iznosi su viši, a osobe s dugotrajnim bolestima mogu podnijeti zahtjev za socijalnu pomoć.

Mađarska

U ljeto 2024. vlada Viktora Orbána, poznatog protivnika imigracije, pooštrila je pravila o tome koje se ukrajinske izbjeglice smatraju privremeno zaštićenima. Tako se najzapadnije regije Ukrajine sada smatraju sigurnima. Oni koji iz tih regija dolaze u Mađarsku više nemaju pravo na besplatan smještaj u državnim prihvatnim centrima. Prema podacima Human Rights Watcha, tisuće pogođenih osoba ostale su bez krova nad glavom. Odrasli koji i dalje imaju status privremeno zaštićenih primaju oko 55 eura mjesečno te dodatnih 34 eura po djetetu.

Belgija
Odrasle osobe koje su izbjegle iz Ukrajine i žive same primaju u Belgiji oko 1100 eura mjesečno – najviši iznos u EU. Također su zakonski zdravstveno osigurane i imaju pravo na državni smještaj ako im je potreban. Uz to mogu dobiti dodatnu pomoć za nabavu namještaja, odjeće, medicinskih pomagala (poput naočala), kao i za kupnju hrane.

Švedska
Ukrajinci u Švedskoj ne primaju mjesečne naknade, već dnevni džeparac. Za odrasle osobe koje žive same ukupni iznos mjesečno iznosi oko 180 do 190 eura. To vrijedi samo za osobe koje nemaju nikakav drugi izvor prihoda.

Za djecu se isplaćuju naknade do približno 140 eura mjesečno. Moguće su i dodatne isplate za predmete poput zimskih cipela ili dječjih kolica. Ukrajinske izbjeglice mogu dobiti i subvenciju za naočale, ali općenito vrijedi da imaju pravo na zdravstvenu skrb samo u hitnim slučajevima ili kada je liječenje neodgodivo.

Ujedinjeno Kraljevstvo
U Ujedinjenom Kraljevstvu, koje se nakon Brexita više ne mora pridržavati propisa EU-a, za prvo dijete u obitelji isplaćuje se oko 30 eura tjedno. Svako sljedeće dijete prima oko 20 eura tjedno. Također se isplaćuju subvencije za čuvanje djece koja još ne idu u školu. Umirovljenici (od 66 ili 67 godina starosti) imaju pravo na isplatu do 230 eura tjedno.

Za odrasle izbjeglice iz Ukrajine koje još nisu u mirovini postoji više oblika pomoći, koji su djelomično složeni i ovise o pojedinačnom slučaju. Pomoćni program „Domovi za Ukrajinu“ (Homes for Ukraine) ukrajinskim izbjeglicama nudi besplatan smještaj kod privatnih osoba. Osobe iz Ukrajine primaju jednokratnu isplatu od oko 230 eura. Njihovi domaćini, koji su ujedno i njihovi jamci, primaju oko 400 eura mjesečno. U okviru programa „Universal Credit“ ukrajinske izbjeglice primaju dodatne naknade ako im ušteđevina ne prelazi određenu vrijednost. Koliki će iznos dobiti i za što, ovisi o prihodima i životnoj situaciji izbjeglica.