Koje prepreke stoje na putu ka formiranju njemačke vlade?

Unija CDU/CSU i SPD složili su se odmah na početku preliminarnih razgovora o koaliciji oko ogromnog financijskog paketa za obranu i infrastrukturu i to mnogi već smatraju senzacijom. Ali ne radi se samo o novcu. U razgovorima između CDU-a, CSU-a i SPD-a sada su na redu teme koje su dovodile do teških sukoba tijekom predizborne kampanje.

Preliminarne odluke oko spornih tema mogle bi biti donesene idućih dana, nakon čega bi uslijedili koalicijski pregovori. Čelnik Kršćansko-demokratske unije (CDU) i kancelarski kandidat Friedrich Merz kao ključne točke navodi proračun, povećanje konkurentnosti, prihode građana, poboljšanje unutarnje sigurnosti i ograničavanje neregularnih migracija.

Migracijska politika

Mnogo je točaka potencijalnih sukoba prije svega u migracijskoj politici: od dvojnog državljanstva za sve, koje je uvela socijaldemokratsko-zeleno-liberalna vlada Olafa Scholza, a koje bi Unija najradije odmah ukinula, do spajanja obitelji za rodbinu izbjeglica. No najveći potencijal za svađu leži u pitanju odbijanja ilegalnih migranata već na samoj granici bez davanja šanse za postavljanje zahtjeva za azilom. To želi Unija a odbija SPD.

U načelu, odbijanja su moguća samo tamo gdje postoje stacionarne granične kontrole. Savezna ministrica unutarnjih poslova Nancy Faeser (SPD) nedavno je uvela kontrole na ograničeno vremensko razdoblje za sve njemačke kopnene granice. Međutim, svima koji žele podnijeti zahtjev za azil općenito je dopušten ulazak u zemlju.

Prema podacima Saveznog ministarstva unutarnjih poslova, lani je otkriveno oko 80.000 ilegalnih ulazaka, a oko 47.000 slučajeva je odbijeno, primjerice, ako je netko pokazao krivotvorene dokumente ili je ponovno pokušao ući u Njemačku unatoč zabrani.

Ali Unija želi više. Merz je tijekom predizborne kampanje rekao da je prvog dana svog kancelarskog mandata želio svojim ovlastima naložiti Ministarstvu unutarnjih poslova da "bez iznimke odbije sve pokušaje ilegalnog ulaska u zemlju".

U slučaju da resor unutarnjih poslova dopadne strankama Unije dovoljan bi bio nalog ministarstva. Za to se ne bi morao mijenjati zakon. No, više je nego vjerojatno da bi mnogi odbijeni podnijeli tužbu pred upravnim sudom. SPD je isto tako zabrinut zbog toga što bi se ovakva praksa kosila s mnogim EU zakonima.

Proračun

Jedan od središnjih zadataka nove koalicije bit će donošenje saveznog proračuna za tekuću godinu. Koalicija Olafa Scholza propala je prvenstveno zbog spora oko proračuna. Trenutno je na snazi ​​privremeno upravljanje proračunom: država nastavlja ispunjavati zakonske obveze, poput rashoda za mirovine ili socijalnu pomoć. Međutim, novi projekti mogu se pokrenuti samo u ograničenom opsegu.

Kancelar Olaf Scholz (SPD) procijenio je rupu u nacrtu proračuna svoje koalicije na 26 milijardi eura kao posljedicu lošeg gospodarskog razvoja i nižih poreznih prihoda. I u godinama koje dolaze proračun će, uglavnom zbog predviđenih pojačanih ulaganja u obranu, biti dodatno opterećen.

Sve ovisi o tome hoće li Zeleni ili liberali iz FDP-a odobriti strankama buduće koalicije popuštanje Ustavom zajamčene tzv. dužničke kočnice. To se mora dogoditi još u ovom sazivu Bundestaga jer u novom Unija i SPD ne ovise samo o Zelenima nego i o desničarskoj Alternativi za Njemačku ili stranci Ljevica.

Uniji je i tzv. potpora za građane (Bürgergeld) trn u oku. Ovdje se zapravo radi o pomoći za dugotrajno nezaposlene koju je reformirala vlada u odlasku. Stranke Unije smatraju da je ova pomoć previsoka i da osobama bez zaposlenja ne daje dovoljno motiva da se zaposle. Demokršćani istodobno smatraju da bi kraćenjem pomoći za dugotrajno nezaposlene uštedjeli milijarde toliko potrebne nestabilnom proračunu.

Konkurentnost gospodarstva i porezi

Nakon dvije godine recesije i ove se godine očekuje tek minimalan gospodarski rast. Planirani posebni fond od 500 milijardi eura za infrastrukturu tijekom deset godina namijenjen je poticanju gospodarstva. Ali čak ni to možda neće biti dovoljno. Udruge poslodavaca traže olakšice s obzirom na visoke troškove energije u usporedbi s drugim zemljama. To uključuje manje birokracije i brže postupke planiranja i odobravanja.

Postoje velike razlike u poreznoj politici. Unija se zalaže za široko porezno rasterećenje, uključujući i poduzeća. SPD želi bonus "Made in Germany" za poticanje ulaganja. Što se tiče poreza, ona želi prvenstveno olakšice za osobe s malim i prosječnim primanjima. Zauzvrat, SPD želi nametnuti veće porezno opterećenje za superbogate – Unija to odbija.

Unutarnja sigurnost

Nekoliko napada i masakra posljednjih mjeseci u javnom prostoru dovelo je do toga da se većina ljudi osjeća manje sigurnima. Građani s migrantskom pozadinom također se žale na porast rasizma i neprijateljstva prema strancima, što je djelomice posljedica činjenice da su mnoge napade na civile izvršili izbjeglice.

SPD je skloniji i otvoreniji za dodatne ovlasti za sigurnosne vlasti od svojih starih koalicijskih partnera, Zelenih i FDP-a. To se odnosi i na obvezu pohranjivanja telekomunikacijskih podataka, primjerice, za identifikaciju sudionika u terorističkim napadima ili za praćenje osoba koje na internetu nude dječju pornografiju. No, hoće li se potencijalni koalicijski partneri složiti i oko detalja, teško je prognozirati. Tomu treba pridodati i činjenicu da je za mnoge odluke u tom sektoru potrebna i dozvola saveznih pokrajina  pa i onih u kojima su Zeleni na vlasti.

Sljedeći koraci

Ako preliminarni razgovori završe načelnim dogovorima oko spornih pitanja, mogu započeti i konkretni pregovori oko vladinog tj. koalicijskog programa.

Presudna točka u ovom procesu su sjednice Bundestaga u starom sazivu na kojima bi se trebalo odlučivati o ublažavanju tzv. dužničke kočnice. Sjednice su planirane za 13. i 18. ožujka, a onda slijedi i sjednica gornjeg doma Bundesrata, u kojem sjede predstavnici saveznih pokrajina, a koji treba potvrditi odluke Bundestaga.

Novi saziv Bundestaga zasjeda po prvi put 25. ožujka.

(ARD, agencije)