Kako Ukrajina gleda na razgovore Putin-Trump?

Dok je američki predsjednik Donald Trump telefonirao s ruskim kolegom Vladimirom Putinom, pa čak i nakon razgovora, u Ukrajini se oglasila sirena za zračnu uzbunu. Rusija je ponovno ispalila rakete i bespilotne letjelice na ukrajinski teritorij.

"Ukrajinci su svjesni što se događa. Na snazi je upozorenje za zračni napad u Ukrajini. Koliko ja znam, Rusi su tijekom razgovora s predsjednikom Trumpom obećali da će zaustaviti napade na energetski sektor ili one s oružjem dugog dometa, uključujući bespilotne letjelice Šahed. Ali sada je ponovno upozorenje na zračni napad, tako da dogovor dosad nije upalilo", rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u utorak navečer. On je zaključio kako su Rusi time pokazali da nisu spremni prekinuti rat.

"Napad dronom na glavni grad Ukrajine odmah nakon Trumpova telefonskog razgovora s Putinom odgovor je na pitanje želi li Rusija mir: Ne, ne želi. Ovo neće prestati. Putin želi samo jedno - predaju Ukrajine", napisao je ukrajinski novinar Serhij Rudenko na Facebooku.

Kome sada ide u korist zabrana napada na energetska postrojenja?

Osvrćući se na Putinovo navodno obećanje da će zaustaviti napade na energetski sektor, Zelenski je rekao da Ukrajina podržava takve prijedloge. Ali ukrajinski predsjednik želi saznati više od Trumpa. "Kada dobijemo detalje od američkog predsjednika i američke strane, dat ćemo odgovor", rekao je Zelenski. Dodao je da će Ukrajina odgovoriti ako se ruski napadi na ukrajinsku opskrbu energijom nastave.

Mikola Knjazhitsitski je član oporbene stranke "Europska solidarnost" u ukrajinskom parlamentu. Prema njegovom mišljenju, Trump i Putin su se u telefonskom razgovoru koji je trajao sat i pol samo dogovorili da će zaustaviti napade na energetsku infrastrukturu jer bi time naštetili ne samo Ukrajini, nego i Rusiji.

"Rusija je dugo predlagala ograničavanje napada na energetska postrojenja. Ukrajina je to odbijala, s obzirom na to da su ukrajinski dronovi uništavali ruske rafinerije nafte, čime je smanjena sposobnost Rusije da napuni svoj državni proračun", objasnio je Knjazhitsitski na Facebooku. Uvjeren je da će Moskva pristati na ozbiljne pregovore samo kada Kijev bude dovoljno naoružan i zaštićen te kada dobije pouzdana sigurnosna jamstva.

Nema smisla da Rusija bombardira opskrbu energijom Ukrajine do sljedeće zime, kaže ukrajinski vojnik Petro Šuklinov. "Jednostavno će gomilati rakete do zime, kao što su uvijek radili”, piše na Facebooku. Stoga je Rusija pristala na prekid napada, ali je to prodala kao korak prema miru.

Istovremeno, međutim, Moskva želi spriječiti daljnje granatiranje iz Ukrajine. "Napadi na rusku industriju goriva uvijek imaju smisla jer je Ukrajina sustavno uništava, uzrokujući gubitke Rusima koji se mjere milijardama dolara svaki mjesec."

Volodimir Fesenko, pak, smatra da je u interesu obje strane da se zaustavi granatiranje energetskih objekata. "S obzirom na razmjere napada i rizike za energetski sektor i luke, zaustavljanje napada je važno i za Ukrajinu. A također i za Rusiju, jer su pogođene ruske rafinerije i druga postrojenja, kao i elektrane", kaže direktor ukrajinskog Centra za politička istraživanja "Penta".

On je za DW naglasio da to još nije dogovor, nego samo prijedlog da se prestanu napadi na energetski sektor. "O prekidu vatre mora se pregovarati s obje strane. Politički dogovori, uključujući telefonske dogovore između Putina i Trumpa, nisu dovoljni. Moraju postojati tehnički i pravni sporazumi između Ukrajine i Rusije", naglašava ovaj politolog.

Što Putin želi i što je Trump postigao?

Tako telefonski poziv, koji i Bijela kuća i Kremlj prikazuju kao značajan korak prema miru, ne predstavlja pravi pregovarački proces, ističu svi stručnjaci s kojima je razgovarao DW. "Očito neće biti sveobuhvatnog prekida vatre. Putin se ponaša potpuno predvidljivo, igrajući na vrijeme i postavljajući nove zahtjeve. Ovom strategijom odgađanja on ne odbija izravno Trumpa, nego se slaže s njim ali zu veliko 'ali'. Imamo situaciju u kojoj se pregovarački proces, kako se čini, samo imitira", rekao je za DW ukrajinski politolog Oleh Sakjan iz društvene organizacije "National Platform for Resilience and Cohesion".

"Putinov najvažniji signal Trumpu je da je voljan pregovarati", objašnjava Volodimir Fesenko. Pritom je Putin jasno dao do znanja da ne želi pregovarati po američkim uvjetima. "Ovo je određeno razočarenje za Trumpa”, smatra stručnjak i sumnja da je zbog toga američki predsjednik otkazao konferenciju za novinare nakon razgovora s Putinom.

Ipak, Fesenko vidi određeni napredak budući da su daljnji pregovori ruskog i američkog izaslanstva zakazani za 23. ožujka u Džedi u Saudijskoj Arabiji.

Ivan Us s Ukrajinskog nacionalnog instituta za strateške studije pravi rezultat telefonskog razgovora između Trumpa i Putina vidi u razmjeni zarobljenika. Kako je priopćeno, Putin je zajamčio da će Rusija i Ukrajina osloboditi svaka po 175 zatvorenika. Osim toga će i 23 teško ranjena ukrajinska vojnika bit predana Kijevu. Rusija govori o gesti dobre volje. "Međutim, i ranije je bilo razmjena zarobljenika – bez Trumpovog uplitanja", napominje Us.

Smatra da se između Trumpa i Putina razgovaralo više nego što javnost zna. "Ali paradoksalno, u ovoj situaciji nedostatak konkretnog rezultata je za Ukrajinu više plus nego minus", kaže ovaj stručnjak. Ukrajina mora dobiti na vremenu jer rusko gospodarstvo već sada nije u najboljem stanju. Ne isključujemo da će prije ili kasnije doći do prosvjeda u Rusiji.

Kako smatra bivši predsjednik Ukrajine i čelnik oporbene stranke "Europska solidarnost" Petro Porošenko, Trump treba "plan B" u slučaju da Putin odbije prekinuti rat ili nastavi odugovlačiti. Porošenko je na Facebooku napisao da bi takav "plan B" uključivao više oružja za Ukrajinu, strože sankcije Rusiji, obnovu transatlantskog jedinstva, financijsku potporu i mogućnost da Ukrajina uđe u NATO.