Kako nadoknaditi američku razvojnu pomoć na Bliskom istoku?

Kako bi se u budućnosti trebala financirati razvojna pomoć na Bliskom istoku? Razne organizacije civilnog društva na Bliskom istoku uvijek daju isti odgovor: to je nemoguće reći.

„Nitko zapravo ne zna što se događa“, kaže za DW voditelj jednog sirijskog projekta o smanjenju američke pomoći na temelju odluke administracije Donalda Trumpa. „Još ju nisu potpuno obustavili. Zato sada samo trošimo novac iz mjeseca u mjesec i nadamo se najboljem."

„Još uvijek ne znamo hoćemo li dobiti obećana sredstva za ovu godinu“, kaže osnivač jedne mreže iračkih novinara u Bagdadu. „Vjerojatno nećemo moći platiti neke od naših novinara. Trenutno se obraćamo drugim organizacijama kako bi pokrile taj manjak.“

Kako ne bi uznemirili svoje financijere, dvojica sugovornika DW-a ne žele da im se objave imena.

Nakon stupanja na dužnost predsjednik SAD-a Donald Trump drastično je smanjio američko financiranje takozvane Službene razvojne pomoći (Official Development Assistance – ODA). Ali Sjedinjene Američke Države nisu jedina zemlja koja smanjuje svoju pomoć. ODA-program smanjen je za više od sedam posto u 2024., ali i europske zemlje poput Francuske, Njemačke i Velike Britanije također su prošle godine smanjile svoja izdvajanja – prvi put nakon gotovo 30 godina.

Posljedice su jasno vidljive

U 2023. godini zemlje Bliskog istoka primile su oko 7,8 milijardi dolara od ukupno 42,4 milijarde dolara koje je SAD te godine potrošio na razvojnu pomoć.

Posljedice smanjenja američke pomoći vjerojatno će se jasno osjetiti u regiji, napisao je još u ožujku ove godine Laith Alajlouni iz Međunarodnog instituta za strateške studije u Bahreinu. „Jer kako bi zadovoljili svoje vojne i gospodarske potrebe, važni američki partneri i dalje u velikoj mjeri ovise o pomoći SAD-a.“

Između 2014. i 2024. godine, Sjedinjene Države osigurale su zemljama te regije oko 106,8 milijardi dolara. Nešto manje od trećine tog iznosa dobio je Izrael, a velik dio novca bio je namijenjen za vojne svrhe. Za ostale zemlje američka sredstva predstavljaju značajan dio nacionalnog dohotka, upozorava Alajlouni.

Sada nedostaju hitno potreban novac – primjerice za hranu i vodu u Sudanu, lijekove u Jemenu, hranu za dojenčad u Libanonu, kao i za kampove za raseljene osobe, navodi Alajlouni. Među raseljenima su i obitelji za koje se sumnja da su povezane s ekstremističkom terorističkom skupinom Islamska država u Siriji.

I neke druge zemlje, poput Jordana ili Egipta, uvelike ovise o stranoj financijskoj pomoći za gospodarski razvoj, upozorava Alajlouni.

Još nije jasno koliki će biti gubitak

Još uvijek nije jasno koliko će točno zemlje Bliskog istoka izgubiti zbog smanjenja američke razvojne pomoći. U lipnju 2025. godine istraživači vašingtonskog think-tanka Centar za globalni razvoj pokušali su predvidjeti posljedice. „Neke će zemlje vjerojatno izgubiti velike količine razvojne pomoći, ovisno o tome tko su im donatori. Druge će pak vjerojatno pretrpjeti vrlo male gubitke“, zaključili su.

Na primjer, očekuje se da će službena razvojna pomoć Jemenu između 2023. i 2026. biti smanjena za 19 posto. U 2025. godini Saudijska Arabija, EU i Velika Britanija bile su tri najveća donatora Jemena preko Ureda UN-a za koordinaciju humanitarnih poslova (UNOCHA). Somalija bi mogla izgubiti čak 39 posto pomoći. Njezini glavni donatori preko UNOCHA bili su Velika Britanija, Europska unija i SAD.

Rusi i Kinezi?

„Jasno je da se financijski manjak ne može nadoknaditi u kratkom roku“, ističe za DW Vincenzo Bollettino sa Sveučilišta Harvard u Bostonu i dodaje: „Srednjoročno i dugoročno, vjerojatno će postojati širok spektar različitih oblika pomoći.“ To bi, očekuje Bollettino, trebalo uključivati i veći broj država koje pružaju humanitarnu i razvojnu pomoć tamo gdje je to u skladu s njihovim političkim ciljevima.

Glavna ruska agencija za međunarodnu suradnju Rosotrudničestvo nedavno je objavila da će se restrukturirati po uzoru na američki USAID. Planiraju otvoriti urede u Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Saudijskoj Arabiji. No, s proračunom od samo 70 milijuna dolara godišnje ruska agencija ima relativno skromna sredstva.

Kineski novac mogao bi biti još jedna alternativa američkom i europskom financiranju. „Kina se pozicionirala kao najveći konkurent Sjedinjenim Državama u globalnom razvoju“, navode stručnjaci američkog Centra za strateške i međunarodne studije. Kina je, međutim, više zainteresirana za jugoistočnu Aziju i Afriku nego za Bliski istok.

„Ni Rusija niti Kina tradicionalno ne igraju značajnu ulogu u međunarodnom humanitarnom sustavu i malo je vjerojatno da će se to uskoro promijeniti“, zaključuje Bollettino.

Pomoć s političkim motivima

„Vjerojatnije je da će donatori na Bliskom istoku biti bogate zemlje Perzijskog zaljeva“, smatra Markus Loewe, profesor i stručnjak za Bliski istok i Sjevernu Afriku s Njemačkog instituta za razvoj i održivost (IDOS).

Tijekom protekla dva desetljeća četiri države Perzijskog zaljeva – Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Katar i Kuvajt – bile su među najvažnijim donatorima na svijetu, podsjeća Loewe. „Saudijska Arabija, primjerice, već pruža značajnu podršku Siriji. Podržava i Libanon, a definitivno bi bila spremna pokriti velik dio troškova obnove u Gazi – pod uvjetom da se postigne prihvatljiv sporazum o prekidu vatre.“

„Tendencija je da više pomoći dobiju oni primatelji koji se smatraju politički važnima za zemlje donatore iz Zaljeva“, napominje Khaled Al Mezaini sa Sveučilišta Zayed u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.

Unatoč ratu koji protiv dijela Jemena vode od 2015., Saudijska Arabija i Emirati ujedno su bili i najveći donatori toj zemlji.