Kako je napad u Solingenu promijenio migracijsku politiku

Kad Philipp Müller govori o napadu u Fronhofu, još uvijek se bori sa slikama u glavi, čak i godinu dana kasnije. Proganja ga i pitanje zašto se to dogodilo. „Vladala je tako sjajna i živahna atmosfera do kasno navečer. Sve što smo planirali bilo je u punom jeku do 21:37“, kaže organizator gradskog festivala. „A onda je Issa Al H. došao i uboo ga nožem.“

Müller je pojurio na središnji trg Solingena: Nekoliko teško ozlijeđenih ljudi borilo se tamo za život. U istom trenutku, je shvatio da je napadač još uvijek na slobodi. „Vidio sam krv kako teče iz vrata ljudi. I netko je pokušao zaustaviti krv. Naravno, to utječe na ljude u ovom gradu. Dvoje od trojice mrtvih živjelo je u srcu gradske zajednice Solingena.

Velika tuga u gradu

Solingen je 23. kolovoza 2024. godine bio mjesto islamistički motiviranog napada u kojem je napadač iz Sirije ubio tri osobe. Issa Al H. je pronađen i uhvaćen tek sljedećeg dana. Sudski proces protiv njega je započeo 27. svibnja 2025. pred Višim zemaljskim sudom u Düsseldorfu.

Philipp Müller kaže dsa je grad još uvijek u tuzi. "Posjet mjestu gdje se to dogodilo također je dio moje terapije. To me vratilo u normalu, a da napad nije napustio moje misli", kaže Müller.

To se, kaže, mora preraditi. Isto se odnosi i na druge posjetitelje festivala. „Znam da mnogi od njih nisu potražili pomoć. Trebali bi to hitno učiniti. Jer misli u njihovim glavama, poput mojih, nisu bolest. Napadač nam je to usadio u glave“, kaže Müller. Slike i osjećaj nesigurnosti, kaže on, treba otkloniti. 

Neizvjesnost se i danas osjeća

U istpitivanju javnog mišljenja SolingenTrend riječ je o reprezentativnom istraživanju posebno prilagođenom ovom njemačkom gradu. U njemu su stanovnici Solingena bili upitani kako su im se životi promijenili od napada. Većina stanovnika grada (60 posto) bila je uznemirena incidentom prije godinu dana.

Za gotovo trećinu to se odnosi na razdoblje nakon napada, tj. na sedmice i mjesece koji su uslijedili. A za svakog trećeg neizvjesnost i danas ima utjecaj, s primjetno većim brojem žena nego muškaraca među njima.

Philipp Müller i pored svega želi nastaviti dalje. „Napadač je postigao upravo ono što je želio“, kaže Müller. Stanovnici Solingena ne bi trebali ograničavati svoju slobodu, da teror ne bi pobijedio, kaže on. „Ono što me jako živciralo jest to što napadač uopće nije trebao biti u Solingenu“, kaže Müller. Također je, kaže on, istina da njegova deportacija nije uspjela. „Deset godina nakon što smo rekli 'Uspjet ćemo', ne možemo postići ovakve stvari. To je mnoge u gradu ostavilo zapanjenima", kaže on.

Kritičniji pogled na migracije

Pojedinačni napadi poput onog 23. kolovoza 2024. potkopavaju povjerenje u državu, institucije i vlast, pokazuje ispitivanje SolingenTrend. Oni također utječu na opći pogled na imigraciju među dijelovima stanovništva. 

Tri četvrtine stanovnika Solingena (73 posto) navodi da napad nije promijenio njihov stav prema dolasku izbjeglica jer su to već kritizirali (31 posto). Međutim, četvrtina ispitanih navodi da su od tada usvojili kritičniju perspektivu o prihvaćanju izbjeglica.

„Razumijem ako su ljudi prema tome izražavaju kritičnije ili se više ne osjećaju ugodno kada negdje idu", kaže Lea Varoquier. Ona je, dodaje, samo  htjela plesati, ali onda ju je napadač udario punom snagom u vrat pri čemu je teško ozlijeđena.

Njen put natrag u život je težak, kaže. Ožiljci na njenom vratu su jasno vidljivi. Lea kaže da je svjesna da napadač nije ciljao na nju lično. „Napadao je ljude neselektivno i, naravno, prvo je imao na umu grupu ljudi", kaže Lea. Ona kaže da joj to pomaže da prihvati činjenicu da to nema nikakve veze s njom osobno. Redovito dolazi u Fronhof u srcu Solingena i pali svijeću.

Nakon napada, u gradskoj crkvi formirano je mjesto sjećanja, koje nastavlja rasti sa svakim cvijetom, svakom svijećom i svakim plišanim medvjedićem. Lea kaže da je solidarnost duboko dira.

Njemačka pooštrava migracijsku politiku

Nakon n apada u Solingenu tadašnja njemačka vlada kancelara olafa Scholza je donijela mjere pooštravanja migracijske politike. Već krajem kolovoza 2024. je užurbano sastavljen takozvani sigurnosni paket – s bržim protjerivanjima, većim nadzorom za opasne osobe i strožim zakonom o oružju. O mnogim od tih prijedloga se već duže raspravljalo.

Za tadašnjeg vođu oporbe Friedricha Merza to, međutim, nije bilo dovoljno. "Dosta je!", rekao je demokršćnski političar u Bundestagu. I dodao: "Ako Solingen sada za koaliciju nije prekretnica, onda ne znam što se još mora dogoditi da se neki ljudi ovdje napokon prizovu pameti."

Merz je u to vrijeme pod dojmom atentata u Solingenu, ali zna i rezultate anketa svoje stranke pred parlamentarne izbore: AfD diše CDU-u za vratom. Šefica AfD-a Alice Weidel traži trenutnu obustavu prihvata svih izbjeglica i uvođenje graničnih kontrola.

Malo nakon toga one se i uvode: u rujnu socijaldemokratska ministrica unutarnjih poslova Faeser nalaže Saveznoj policiji da nasumično kontrolira sve njemačke granice. Prije toga to je bilo samo na granicama s Austrijom, Švicarskom, Češkom i Poljskom. Tko nema potrebne dokumente i ne podnese zahtjev za azil, trebao bi biti vraćen.

Krajem veljače Olaf Scholz je izgubio izbore i Friedrich Merz postaje novi savezni kancelar u svibnju. Njegov ministar unutarnjih poslova Alexander Dobrindt (CSU) odmahpooštrava granične kontrole. Sada Savezna policija djelomično vraća i podnositelje zahtjeva za azil. Pravno je to vrlo sporno. Na terenu je raspoređeno 14.000 službenika diljem zemlje. U prvim mjesecima oni vraćaju oko 500 ljudi sa zahtjevom za azil.

Migracijski stručnjaci sumnjaju u učinkovitost

Migracijski stručnjaci su skeptični. Oni smatraju da su mjere "predvidljive", ali "ne nužno učinkovite". Daniel Thym , istraživač migracija iz Konstanza, primjerice, govori o "simbolici". Po njegovom je mišljenju iluzija pretpostavljati da savezna vlada sama može trajno smanjiti migraciju na njemačkim granicama.

Trenutno samo još upola manje ljudi u Njemačkoj podnosi zahtjev za azil nego prije godinu dana. No to je ponajprije povezano sa situacijom u Siriji. Nakon pada Assadova režima odande dolazi manje ljudi. S njemačkom politikom to, prema ocjeni migracijskih stručnjaka, ima vrlo malo veze.