Južna Koreja nakon fijaska predsjednika: "Opasna situacija"

Previranja koja su preko noći uzburkala južnokorejsku političku scenu nastavljena su i u srijedu (4.12.) nakon što je predsjednik Yoon Suk Yeol u utorak kasno navečer proglasio izvanredno stanje – da bi tu odluku nakon šest sati poništio.

Snimke na kojima se vide naoružani vojnici na stepenicama i oko parlamenta šokirali su naciju i oživjeli sjećanja na vojne diktature koje su vladale od sredine 1960-ih do kasnih 1980-ih – često upotrebnom sile koja se redovito koristila protiv neistomišljenika.

Nakon svega je glavna oporbena, Demokratska stranka u srijedu ujutro podnijela zahtjev za opoziv Yoona. Predsjednik je već bio na nišanu te stranke, a i rejting mu je ranije ovoga tjedna pao na samo 19 posto podrške.

Oporba, koja ima većinu u parlamentu, nastoji stvori politički kapital od Yoonovog iznenadnog proglašenja izvanrednog stanja, što se dogodilo tijekom njegovog obraćanja preko televizije nešto prije 22:30 po lokalnom vremenu.

Yoon cilja na oporbu

Iako je konzervativni Yoon možda i imao legitimne pritužbe na račun Demokratske stranke zbog toga što je koristila svoju većinu u parlamentu da progura neke zakone, analitičari ocjenjuju da je predsjednik pogrešno procijenio situaciju i ta greška ga je sada učinila ranjivijim nego ikad.

„Bilo je puno kritika u medijima i javnosti o postupcima Demokratske stranke, ali čini se da je Yoon to pogrešno shvatio kao da on ima veću podršku nego što je zapravo slučaj“, ocjenjuje Kim Sang-woo, bivši političar lijevo orijentirane stranke Kongres za novu politiku, a sada član odbora Zaklade za mir Kim Dae-jung.

„Oporba je zloupotrebljavala svoju poziciju da bi forsirala zakone za koje Yoon vjeruje da su suprotni nacionalnim interesima, ali i da bi tražila pokretanje istrage protiv njegove supruge i podnosila čitav niz zahtjeva za opoziv visokih članova njegove vlade“, ukazuje Kim za DW.

Oporba je bila u stanju povlačiti takve poteze zato što ima većinu u parlamentu nakon što je trijumfirala na izborima ove godine. Yoon je tako ostao uglavnom nemoćan i to na pola mandata.

Samo nekoliko sati prije Yoonove objave u uvodniku lista Korea Times ocijenjeno je da Demokratska stranka „iskorištava svoju parlamentarnu većinu kako bi nametnula vlastitu agendu". Navedeno je i da oporba „prijedloge za opoziv ključnih dužnosnika koristi kao oružje" i da „manipulira raspravom o proračunu kako bi potkopavala ministre u vladi, šefove državnih agencija i druge ključne ličnosti za koje se smatra da su u sukobu sa (oporbenom) strankom".

Primjerice, za ovu srijedu su tako bila zakazana čak četiri opoziva, uključujući i onaj za opoziv dužnosnika koji vodi istragu protiv Moona Jae-ina, bivšeg predsjednika države i lidera oporbene stranke.

Yoonova pogrešna procjena

Yoonova Stranka moći naroda bila je posebno ljuta onda kada je Demokratska stranka iskoristila svoju većinu u parlamentu kako bi iznudila smanjenje proračuna za obranu od ukupno 67,8 milijardi wona (45,7 milijuna eura).

Proglašavajući izvanredno stanje Yoon je, bez pružanja dokaza ili detalja, rekao da je ono imalo za cilj „iskorjenjivanje pro-sjevernokorejskih snaga" unutar oporbe. To podsjeća na ono što su kasnih 1980-ih radili čelnici Južne Koreje, koji su koristili prijetnju od Sjeverne Koreje da bi kontrolirali disidente i političke protivnike.

Smanjivanja u proračunu su konkretno bila predviđena za operacije prikupljanja obavještajnih podataka od ključne važnosti za otkrivanje i istragu prijetnji nacionalnoj sigurnosti, kao i za borbu protiv korupcije. Pritom je nekoliko političara Demokratske stranke bilo predmet nedavnih istraga o korupciji, uključujući i šefa oporbene stranke Leea Jae-mynga. On je sredinom studenoga osuđen na godinu dana zatvora, uvjetno na dvije godine, zbog kršenja izbornog zakona. On je uložio žalbu na tu presudu.

Bez obzira na sve te frustracije predsjednika Yoona, analitičari ipak ocjenjuju da je on odigrao loše i na svoju ruku, i da je time oslabio vlastitu poziciju. „Proglašenje izvanrednog stanja djelovalo je i kao pravno prekoračenje ovlasti i kao pogrešna politička procjena – nepotrebno je riskirao gospodarstvo i sigurnost Južne Koreje", ocjenjuje Leif-Eric Easley, profesor međunarodnih studija na seulskom sveučilištu Ewha Womans.

„S izuzetno malom javnom podrškom i bez snažne podrške unutar vlastite stranke i administracije predsjednik je trebao znati koliko je teško provesti takav dekret", kaže Easley za DW. „Zvučao je kao političar pod pritiskom koji povlači očajnički potez protiv sve većih skandala, institucionalne opstrukcije i poziva na njegov opoziv, što će se sve sada vjerojatno još više intenzivirati."

Easley ujedno ocjenjuje da je Yoon učinio pravu stvar poništivši deklaraciju o izvanrednom stanju odmah nakon što je poražen na glasanju u parlamentu, jer je to, kako dodaje „smanjilo vjerojatnost od izbijanja nasilja ili ustavne krize".

Južna Koreja se suočava s političkom nestabilnošću

Ipak, Južna Koreja će se suočiti s razdobljem nestabilnosti, jer se sukob između izvršne i zakonodavne vlasti nastavlja.

„Kada je izabran, Yoon je imao 26 godina iskustva kao državni odvjetnik, ali političku pozadinu apsolutno nije imao, kao ni ideju o tome kako treba voditi državu", podsjeća Kim Sang-woo iz Zaklade za mir.

„Ljudi su glasali za njega jer nije bio etablirani političar, a i govorio je da nije lojalan političkim prethodnicima i da je neovisan."

„Situacija je opasna“, zaključuje Kim. „Ljudi su čuli izraz ’izvanredno stanje’ i odmah su im se vratile traumatične slike godina pod vojnim diktaturama. A ako ljudi postanu previše emotivni, onda tu postoji i opasnost.“

Ovaj tekst je preveden s engleskog jezika