Jednomjesečni prekid vatre u Ukrajini?

Francuski predsjednik Emmanuel Macron je izjavio za francuski list Le Figaro da je na sastanku u Londonu (2.3.) formirana „koalicija voljnih“ koju će predvoditi Velika Britanija i Francuska. Sada London i Pariz predlažu jednomjesečni prekid vatre u Ukrajini koji bi stvorio prostor za diplomatska rješenja. Macron je precizirao da bi prekid vatre vrijedio u zraku, na moru i za energetsku infrastrukturu, a borbe na kopnu, na istoku Ukrajine time ne bi bile obuhvaćene. Macron je objasnio da bi bilo lakše nadgledati takav prekid vatre. Ne treba zaboraviti, dodao je on, da kopnena linija fronta ima dužinu udaljenosti od Pariza do Budimpešte.

Prema francuskom predsjedniku, tek poslije uspješnih pregovora o primirju između Ukrajine i Rusije mogle bi se poslati europske mirovne trupe. Macron je rekao i da su sigurnosna jamstva za Ukrajinu od suštinske važnosti.

Zelenski se pomirljivim tonom obraća Washingtonu

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je u Londonu rekao da je informiran o francusko-britanskom prijedlogu, dodavši da Ukrajina želi mir, ali da su ključ za to sigurnosna jamstva. Prije toga je uputio poruku Washingtonu: „Naravno da smo svjesni značaja Amerike i zahvalni smo za ukupnu podršku koju smo dobili od Sjedinjenih Država. Nema dana u kojem nismo osjećali tu zahvalnost."

Zelenski je dodao da je njegova zemlja spremna na sporazum s Washingtonom o rijetkim metalima. „Svejedno što se dogodilo, naša je politika da ostanemo konstruktivni“, rekao je Zelenski za više britanskih medija.  Dodao je da će sporazum biti potpisan kada obje strane budu spremne za to.

Pozicija Njemačke

Nije jasno kakvu će ulogu Njemačka ubuduće imati u politici prema Ukrajini. Kancelar Olaf Scholz (SPD), čiji mandat uskoro ističe, bio je suzdržan u izjavama nakon susreta u Londonu. On je zahtijevao prekid bombardiranja kako bi moglo doći do obustave vatre. On je dodao da će Ukrajina i poslije rata dobivati podršku te da treba odbiti ruske zahtjeve kao što su postavljanje proruske vlade i demilitarizacija Ukrajine.

Ministrica vanjskih poslova u odlazećoj vladi Annelena Baerbock (Zeleni) je izjavila za njemačke medije da se zalaže za pristupanje Njemačke „koaliciji voljnih“. Također je zatražila da se obećane tri milijarde eura koje su trenutno blokirane u prijelaznom razdoblju između promjene na vlasti u Njemačkoj konačno isplate Ukrajini. Preduvjet za to je reforma ustavnog limitiranja državnog zaduživanja.

Šef njemačkih socijaldemokrata Lars Klingbeil je zahtijevao tijesnu suradnju i dogovor s Washingtonom. „Moramo biti duboko usidreni u transatlantskom odnosu i Amerikancima stalno slati signal da hoćemo zajednički djelovati", rekao je on. Ali je dodao kako je uvjeren da je „kucnuo čas Europe" koja mora krenuti naprijed u obrambenoj i sigurnosnoj politici.

Ne više samo riječi nego i djela

Inače, na sastanku u Londonu su pored domaćina, britanskog premijera Keira Starmera sudjelovali šefovi niza europskih zemalja kao što su predsjednik Francuske Emmanuel Macron, odlazeći njemački kancelar Olaf Scholz, talijanska premijerka Gioriga Meloni, kao i premijer Kanade Justin Trudeau, ali i glavni tajnik NATO-a Mark Rutte, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen te turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan.

Sastanak je bio planiran prije svađe između Trumpa i Zelenskog u Washingtonu. Okupljeni lideri su se izjasnili za solidarnost s Ukrajinom. Britanski premijer Keir Starmer je izjavio da se Europa nalazi na povijesnoj prekretnici. On je najavio da će Velika Britanija Ukrajini staviti na raspolaganje skoro dvije milijarde eura, kako bi Kijev kupio 5.000 britanski protuzračnih raketa. U subotu je Velika Britanija omogućila Ukrajini kredit od 2,7 milijardi eura, a kao jamstva su uzeta zamrznuta sredstva Rusije.

Starmer je naglasio da Europi više nisu potrebne samo riječi, već i djela.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen je u Londonu rekla da Ukrajina i poslije rata mora biti sposobna za obranu. Ona je dodala da se i Europljani moraju hitno naoružati te da će o tome biti riječi na samitu EU-a koji je zakazan za 6. ožujka.

Britanski premijer Starmer je naglasio da će Europljani morati ponijeti glavni teret, ali i da neće moći bez Sjedinjenih Država. U opticaju je ideja da bi Amerikanci mogli dati jamstva da će intervenirati u slučaju potrebe. Washington se o tome do sada nije izjasnio.

Što se tiče logistike, vojno-obavještajnih informacija i izviđanja, Europljani su svakako upućeni na SAD.