Je li se Trumpova politika prema Putinu trajno promijenila?

Donald Trump je promijenio svoju politiku prema Rusiji. S jedne strane prijeti Rusiji i njezinim trgovinskim partnerima novim ekonomskim sankcijama, te to povezuje s ultimatumom. Trump je najavio da će uvesti tzv. sekundarne carine ako Rusija ne pristane na primirje u ratu u Ukrajini u roku od 50 dana – i to carine „u visini od oko 100 posto".

Trump time cilja na zemlje poput Kine i Indije, koje i dalje kupuju naftu i plin iz Rusije, čime pune ratnu blagajnu Vladimira Putina. Američki Senat predložio je u nacrtu sankcija još i više kaznene carine, do 500 posto, za zemlje koje i dalje kupuju naftu, plin i druge sirovine iz Rusije.

Isporuke oružja kao „posao“

Istovremeno je američki predsjednik pristao na nove isporuke oružja Ukrajini, povrh onih koje je ranije obećao njegov prethodnik Joe Biden. Na zajedničkoj konferenciji za medije s glavnim tajnikom NATO-a Markom Rutteom u Bijeloj kući Trump je govorio o „poslu": SAD šalje Ukrajini novo oružje – a Europljani to plaćaju.

Njemački ministar obrane Boris Pistorius je nakon razgovora u Pentagonu potvrdio da je Njemačka spremna kupiti dva nova sustava protuzračne obrane „Patriot" za Ukrajinu: „Govori se o oko milijardu eura za jedan kompletni sustav 'Patriot'", rekao je Pistorius o troškovima.

Prema riječima glavnog tajnika NATO-a Ruttea, osim Njemačke, spremne su kupovati oružje za Ukrajinu i Norveška, Finska, Švedska, Danska, Velika Britanija i Kanada. „Ovo je zaista velika stvar", rekao je Rutte, osvrćući se na Trumpovu spremnost da isporuči oružje iz američke proizvodnje ako druge članice NATO-a to financiraju. „To znači da Ukrajina dobiva veliku količinu nove vojne opreme – za protuzračnu obranu, ali i u obliku dodatnih raketa i streljiva“, naglasio je Rutte.

Načelna promjena kursa? Stručnjaci skeptični

Je li ovo načelna i trajna promjena Trumpove politike prema Rusiji, povećava li se time značajno pritisak na Putina? Američki vojni stručnjaci su skeptični. „Od Trumpa smo u prošlosti već vidjeli niz ultimatuma“, kaže Jennifer Kavanagh iz think-tanka Defense Priorities u Washingtonu.

Ona ne vjeruje da će ovaj 50-dnevni ultimatum promijeniti Putinov stav na bilo koji način, izjavila je politologinja u intervjuu za njemački javni servis ARD. Na kraju bi sankcije koje Trump prijeti uvesti „mogle nanijeti više štete američkom gospodarstvu nego bilo kome drugome“. Osim toga, čini se da Trump svoj stav prema Putinu i situaciji u Ukrajini „mijenja gotovo svaki tjedan".

„On ovaj rat čini svojim ratom“

O najavljenim novim isporukama oružja Kavanagh kaže: „Nadamo se da će ti sustavi protuzračne obrane 'Patriot', ako zaista brzo stignu u Ukrajinu, barem zaštititi civilne objekte i spasiti ljudske živote. No ovdje nije riječ o oružju koje bi odlučujuće promijenilo vojne odnose na bojištu.“

U jednoj točki, međutim, politologinja vidi doista važnu promjenu: dosad je Trump rat protiv Ukrajine nazivao „Bidenovim ratom", gledajući ga kroz prizmu svog prethodnika. „Najavljujući nov način na koji Ukrajina može dobiti pomoć, Trump čini ovaj rat svojim ratom“, smatra Kavanagh. Time će mu, kaže, u budućnosti biti znatno teže slijediti one glasove unutar svoje administracije, koji se zalažu za potpuno povlačenje iz pomoći Ukrajini.

Njemački ministar obrane Boris Pistorius je njemačkim novinarima na pitanje znače li Trumpove najave prekretnicu odgovorio: „Općenito sam oprezan s takvim prognozama ili očekivanjima. Ali da, moguće je – osobito ako se nakon 50 dana doista uvedu te sankcije i ako one pokažu učinak. Sada puno toga ovisi o mnogima u cijelom svijetu da utječu na Putina i navedu ga na promjenu svoje politike“, rekao je njemački ministar obrane.