Je li upotreba alkohola ukorijenjena u ljudskoj evoluciji?

Kada plodovi afričkog kruhovca, koji mogu biti teški i do 30 kilograma, sazru i padnu na tlo, zabava može početi! Većina fermentiranih plodova sadrži alkohol, a čini se da su oni za čimpanze posebno privlačni.

Istraživači su prvi put zabilježili čimpanze u prirodi kako zajedno jedu plodove s udjelom alkohola. Inače ne dijele hranu. Tim sa Sveučilišta u Exeteru snimio je takvo ponašanje u više navrata u Nacionalnom parku Cantanhez, u zapadnoafričkoj Gvineji-Bisau.

Većina ispitanih plodova na tlu – 24 od 28 – imala je udio alkohola do najviše 0,61 posto. Međutim, ostaje nejasno izaziva li takva mala koncentracija alkohola kod čimpanza osjećaj opijenosti.

Istraživački tim je zabilježio ukupno 70 slučajeva u kojima su čimpanze gotovo uvijek zajedno jele plodove s alkoholom. U „zabavama” su sudjelovale čimpanze oba spola i različitih dobnih skupina.

„Naši podaci pružaju prvi dokaz da čovjekoliki majmuni međusobno dijele hranu bogatom alkoholom", piše tim u znanstvenom časopisu Current Biology.

Korištenje alkohola među životinjama nije rijetkost

Dugo se vjerovalo da divlje životinje rijetko i slučajno konzumiraju etanol, kako se alkohol stručno naziva. Ipak, 2024. godine objavljena je studija u časopisu Trends in Ecology & Evolution koja pokazuje kako nije rijetkost da divlji majmuni, ptice i kukci dolaze u dodir s alkoholom u prirodi.

U obje studije sudjelovala je bihevioralna ekologinja Kimberley Hockings sa Sveučilišta u Exeteru. „Prisustvo alkohola u prirodi mnogo je češće nego što smo ranije pretpostavljali", kaže Hockings. Jer etanol se, kako objašnjava, može pronaći u gotovo svakom ekosustavu.

Jesu li prvi "tulumi" počeli u krošnjama?

Znanstvenici sa Sveučilišta u Exeteru nisu ponudili objašnjenje zašto su fermentirani plodovi dijeljeni ni jesu li čimpanze svjesno tragale za alkoholom. Koautor prve studije Matthew Carrigan s koledža College of Central Florida izražava sumnju: „Nije mudro biti pijan kada se penjete po drveću ili kada se noću morate čuvati predatora."

Ipak, istraživanja podržavaju ideju da zajedničko uživanje u hrani koja sadrži alkohol može biti rasprostranjeno i da bi u ljudskim zajednicama moglo igrati ulogu još od davnina, navodi se u novoj studiji.

„Znamo da konzumiranje alkohola kod ljudi izaziva lučenje dopamina i endorfina, što izaziva osjećaj sreće i opuštenosti", objašnjava glavna autorica istraživanja Bowland. „Također znamo da zajedničko ispijanje alkohola – kroz običaje i proslave – pomaže u jačanju društvenih veza."

Zato se postavlja pitanje vrijedi li to i za čimpanze. Ako je tako, onda bi se moglo reći da promatramo jednu prastaru verziju tuluma, zaključuje ekologinja.