Japanski autori anime ne strahuju od umjetne inteligencije?

Kada je objavljen AI-filter Ghibli, koji je fotografije digitalno transformirao u stilu animea i čiji je autor jedan od osnivača Studija Ghibli Hayao Miyazaki, to je izazvalo raspravu o autorskim pravima umjetnika.

Studio Ghibli nije izravno reagirao, ali je u javnosti još 2016. odjeknuo intervju s Miyazakijem. On je rekao da osjeća "veliku odbojnost" prema sadržajima koje generira umjetna inteligencija (AI) i nazvao ih je "uvredom za sam život". To, međutim, nije spriječilo Japan da nastavi razvijati umjetnu inteligenciju.

Japanski zakon o autorskim pravima promijenjen je 2019. godine. On se uglavnom tumači tako da je dopušteno korištenje materijala zaštićenog autorskim pravima za treniranje alata umjetne inteligencije, i to bez dozvole autora. Zakon je velikodušniji od onog u Sjedinjenim Američkim Državama ili Europskoj uniji, a njegova je namjera privući ulagače u razvoj umjetne inteligencije.

Mnogi u Japanu zabrinuti su zbog takvog razvoja događaja. Prema anketi koju je među gotovo 27.000 ljudi iz kreativne industrije 2023. godine proveo Arts Workers Japan, čak 94 posto japanskih umjetnika zabrinuto je zbog toga što umjetna inteligencija može povrijediti njihova autorska prava.

Japanski Ured za kulturu otvorio je javnu raspravu i prošle godine precizirao da liberalna regulativa nije primjenjiva ako korištenje autorski zaštićenih djela "neprimjereno nanosi štetu interesima nositelja autorskih prava".

Ipak, svaka borba za autorska prava u međuvremenu je pravi izazov. Čak i kada bi zakonodavac zaključio da korištenje autorski zaštićenih sadržaja za treniranje alata umjetne inteligencije nije ispravno, tim bi pristupom bili pogođeni svi.

Industrija animea i manjak radne snage

Japan ima marketinšku strategiju poznatu pod nazivom "Cool Japan", prema kojoj je i anime dio jedinstvene kulturne produkcije namijenjene izvozu. Prema podacima Udruge japanske animacije, međunarodni procvat 2023. doveo je do rekordne produkcije od 300 televizijskih naslova.

A umjetna inteligencija već je dio proizvodnog procesa. Anime „Blizanke Hinahima" („Twins Hinahima") prvi je studijski projekt potpuno proizveden uz podršku umjetne inteligencije u ožujku ove godine. Kratki klip „Pas i dječak" („Dog & The Boy") izrađen je za Netflix Japan još 2023. godine, pri čemu je umjetna inteligencija naslikala pozadinu.

U branši trenutno vlada kriza radne snage zbog loših uvjeta rada. Izvještaj strukovnih udruženja iz 2024. pokazuje da su zaposlenici preopterećeni i slabo plaćeni – po satu ih se plaća ispod uobičajene minimalne naknade. Zato bi uporaba umjetne inteligencije mogla izgledati kao rješenje.

Roland Kelts, profesor na tokijskom Sveučilištu Waseda u Školi za kulturu, medije i društvo, za DW kaže: "Broj stanovnika se smanjuje, pa nema mnogo mladih umjetnika, a i njima se malo plaća za težak posao."

Produkcijski studio K&K Design već koristi umjetnu inteligenciju u radu, primjenjujući alat Stable Diffusion. Zamjenik direktora Hiroshi Kawakami kaže da taj alat pomaže u bojanju, čišćenju pozadina, pretvaranju fotografija u video te štedi puno vremena i truda. Navodi primjer da se nekada na anime-klipu od pet sekundi ručno radilo tjedan dana, dok se sada može izraditi za samo jedan dan tako što se samo dva crteža memoriraju u program umjetne inteligencije.

Oko 60 posto umjetnika u Japanu strahuje za svoja radna mjesta. Ipak, Kawakami kaže da je umjetna inteligencija tek "podrška" i da ne može zamijeniti ljude na području vizualnog rasuđivanja – i kreativnog razmišljanja.

Kultura koja prihvaća tehnologiju

Kelts kaže da studiji proizvode anime-projekte za noćne televizijske programe, a umjetna inteligencija može pomoći u proizvodnji takvog sadržaja. Ne smatra da će to ugroziti kreativnost u Japanu i objašnjava da Japanci kao prijetnju ne vide mogućnost da će umjetna inteligencija za nekoliko godina sama proizvesti novu verziju omiljenog animiranog filma.

"U šintoizmu [japanskoj nacionalnoj religiji] sve stvari imaju 'Kami', odnosno duh... Japanci se stoga manje boje tih ideja – robotike, umjetne inteligencije, tehnologije – jer je tehnologija isprepletena s prirodom." Napokon, napominje Kelts, prvi anime-junak zvao se Astro Boy – napola dječak, napola robot.

Remetilačka inovacija kao prilika

Kanadski neovisni filmski stvaratelj Taylor Nixon-Smith pisao je o utjecaju umjetne inteligencije na filmsku industriju. Kaže da koristi ChatGPT za sastavljanje popisa zadataka u pripremi snimanja, za objedinjavanje istraživanja i za sastavljanje ugovora. Dodaje da najveći broj zadataka ipak još uvijek mogu obaviti samo ljudi: "Potreban ti je kostimograf, osoba koja će ići u kupovinu, krojačice koje šivaju odjeću tako da paše glumcima."

Charlie Fink, profesor filmske umjetne inteligencije na kalifornijskom Sveučilištu Chapman, smatra da će primjena umjetne inteligencije "dovesti do novog zlatnog doba Hollywooda". On je uvjeren da će to doba biti "istinski demokratizirano jer će jedna osoba moći proizvesti film za nekoliko tisuća dolara". Fink predviđa da više neće biti potrebne stotine osoba za snimanje akcijskih scena.

Ali i učinak umjetne inteligencije će se potpuno promijeniti. Prošle su godine glumci štrajkali u Hollywoodu smatrajući da poslodavci ne štite njihova prava od umjetne inteligencije.

Na dnevnom redu američkog Kongresa prošlog je mjeseca ponovno bio zakon "NO FAKES Act", koji se odnosi na neautorizirane imitacije koje proizvodi umjetna inteligencija. Velike tvrtke poput Disneyja, YouTubea, SAG-AFTRA-e i OpenAI-a podržavaju ovu zakonodavnu inicijativu.

Za Finka je taj zakon samo "prva faza tugovanja", jer je uspon umjetne inteligencije, po njegovu mišljenju, nezaustavljiv. Smatra da će glumci i producenti postupno biti zamijenjeni i kaže da bi svima savjetovao da idu u korak s vremenom – tako što će naučiti koristiti umjetnu inteligenciju.

*ovaj članak je najprije objavljen na engleskom jeziku