Izraelsko-iranski sukob: Trumpov cik-cak kurs

Izraelski napad na Iran očito je bio koordiniran s Washingtonom. „Nije bilo nikakvih iznenađenja", izvijestio je reporter Fox Newsa Bret Baier nakon razgovora s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom prošlog petka. Vlada SAD-a naglašava da nije bila aktivno uključena – ali taj najvažniji i vojno najjači izraelski saveznik nije ni zaustavio ofenzivu protiv Irana.

Trump je tijekom predizborne kampanje više puta ponavljao da ne želi da se Sjedinjene Američke Države miješaju u vojne sukobe u svijetu. U svom inauguracijskom govoru u siječnju 2025., novi predsjednik SAD-a opisao je sebe kao „donositelja mira": Moć SAD-a će „okončati sve ratove i donijeti novi duh harmonije" svijetu. Čak je i u svibnju ove godine u Saudijskoj Arabiji govorio o novoj eri mira koja sviće na Bliskom istoku.

Trump i nuklearni pregovori

Nakon izraelskih napada na Iran, od tog miroljubivog stava nije ostalo ništa. Trump je na američkoj televizijskoj mreži ABC opisao napade kao „izvrsne". Na svojoj platformi Truth Social napisao je da je od početka novih nuklearnih pregovora s Iranom više puta davao vodstvu u Teheranu priliku za novi sporazum. Ako do toga ne dođe, napad će biti neizbježan i bit će gori nego što mogu zamisliti. Iranski jastrebovi koji su se protivili sporazumu sada su „svi mrtvi", napisao je Trump. „I bit će samo još gore!"

Delegacije dviju zemalja sastajale su se od travnja nekoliko puta s ciljem postizanja novog nuklearnog sporazuma – iz starog su se SAD povukle tijekom Trumpova prvog mandata 2018. godine. Njegov izričiti cilj bio je spriječiti Iran da proizvede nuklearnu bombu. Prvi izraelski napadi u petak uglavnom su pogodili iransku nuklearnu infrastrukturu, uz vojne i civilne ciljeve.

Dopušta li Amerika da je Izrael izigra?

Gdje se, dakle, nalazi američki predsjednik u ovom sukobu između izraelskih jastrebova predvođenih premijerom Benjaminom Netanyahuom i režima u Iranu?

Britansko-izraelski politolog Daniel Levy, predsjednik neprofitnog istraživačkog instituta „Projekt SAD/Bliski istok", kaže da je Izraelmožda uspio prodati Trumpu ideju prema kojoj bi vojni napad na Iran mogao unaprijediti nuklearne pregovore između Washingtona i Teherana. Nije slučajno što je Netanyahu pokrenuo vojnu ofenzivu baš u ovom trenutku. „Glavni motiv za Netanyahua bio je taj da bi ga, ako bi pregovori (između SAD-a i Irana) bili uspješni, Amerikanci vjerojatno spriječili", rekao je Levy za DW.

U svakom slučaju, Trump je odlučio ne dati Netanyahu crveno svjetlo za napad na Iran, piše William F. Wechsler, direktor programa za Bliski istok pri Atlantskom vijeću, u svojoj objavi na blogu tog američkog think-tanka. Dakle – nije bilo zahtjeva da se ne napada. „Možemo pretpostaviti da je izraelsko vodstvo protumačilo to što nema američkog crvenog svjetla – praktički kao zeleno svjetlo", smatra Wechsler.

Zašto je zapravo smijenjen savjetnik Waltz?

Trump je u svibnju smijenio svog savjetnika za nacionalnu sigurnost Michaela Waltza, koji je slučajno dodao jednog novinara u chat-grupu u kojoj su članovi vlade raspravljali o tajnim vojnim planovima. No, prema istraživanju Washington Posta, jedan drugi čimbenik bio je presudan za Waltzovu smjenu: navodno je Trumpov savjetnik vodio intenzivne razgovore s izraelskim premijerom o mogućim vojnim opcijama protiv Irana i to prije Netanyahuova posjeta Bijeloj kući početkom veljače. List piše da je Waltz želio usmjeriti američku politiku putem kojim Trump nije htio ići.

Gdje je, dakle, američki vrhovni zapovjednik u ovom sukobu: je li protiv vojne akcije protiv Irana ili mu je to razlog za slavlje? Prema mišljenju Levya, američki predsjednik vodi cik-cak politiku po tom pitanju, jer je njegova biračka baza unutar pokreta MAGA („Učinimo Ameriku ponovno velikom") podijeljena kad je riječ o vojnim intervencijama na Bliskom istoku.

„Postoji raskol u MAGA svijetu", kaže Levy. S jedne strane, postoji frakcija koja u potpunosti podržava Trumpov moto „Amerika na prvom mjestu". Za njih su interesi SAD-a iznad svega i posljednje što žele jest da se SAD upliću u sukob koji se odvija daleko i ne pogađa ih izravno. S druge strane, među Trumpovim pristašama ima i mnogo konzervativnih američkih Židova. Njima je ključno da se Izrael podrži bez ikakvih „ako" i „ali" – čak i vojno, ako je potrebno. Levy smatra da je to sve vrlo rizično.

„Pitanje je hoće li svijet vidjeti Ameriku koja dopušta da je saveznik koji djeluje nepredvidivo uvuče u vojni sukob", kaže Levy. „A to nije dobra poruka međunarodnoj zajednici."