Izraelski pregovori sa Sirijom i planovi za okupaciju Gaze

Prema izjavama sirijskog prijelaznog predsjednika Ahmeda al-Scharaa, Izrael i Sirija započeli su neizravne pregovore. Na konferenciji za medije s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom u Parizu al-Scharaa je rekao: „Vode se neizravni pregovori s Izraelom preko posrednika, kako bi se situacija smirila i spriječio gubitak kontrole.“

Prema dobro informiranim krugovima u Damasku, mogući mirovni proces temelji se na određenim uvjetima. Između ostalog to su osnivanje nezavisne palestinske države i povratak teritorija koje je Izrael okupirao od 1967. godine. Slične uvjete već je postavila i Saudijska Arabija kao preduvjet za normalizaciju odnosa s Izraelom.

Prema sirijskim izvorima, Izrael dosad nije konstruktivno reagirao na signale iz Damaska. Umjesto toga, tvrdi se, zemlja pokušava nasiljem nametnuti nametnuti uvjete.

Napredak se dovodi u pitanje

Golanska visoravan, koju je Izrael okupirao 1967., a 1981. anektirao, i dalje ostaje središnja točka spora između Izraela i Sirije, koji su od 1948. godine službeno u ratnom stanju. Aneksiju međunarodna zajednica ne priznaje.

Unatoč nedavnim signalima iz Damaska, napredak se smatra malo vjerojatnim. Izrael je nakon promjene vlasti u Siriji premjestio dodatne trupe u to područje i nastavlja izvoditi zračne napade u Siriji – posljednji put opravdavajući ih napadima provladinih skupina na Druze.

Izraelski planovi za širenje vojne ofenzive u Gazi

Istovremeno je izraelsko Vijeće za nacionalnu sigurnost jednoglasno odobrilo plan za širenje vojne ofenzive u Gazi. Plan nazvan "Gideonova kola" uključuje "osvajanje Gaze" i okupaciju tog područja te uključuje prisilno raseljavanje civilnog stanovništva, rekao je u ponedjeljak jedan izraelski dužnosnik, ne navodeći koliko bi dugo okupacija trajala. Kabinet je također odobrio mobilizaciju desetaka tisuća rezervista radi provedbe operacije.

Prema dosad poznatim detaljima, plan uključuje ulazak i preuzimanje kontrole nad Gazom od strane Izraelskih obrambenih snaga (IDF), prisilno premještanje civilnog stanovništva na jug Pojasa Gaze, „razbijanje" militantne skupine Hamas, oslobađanje preostalih talaca koji se drže u Gazi te uspostavljanje novog mehanizma za humanitarnu pomoć - ali tek nakon početka operacije.

Ne očekuje se da će plan biti u potpunosti proveden prije posjeta američkog predsjednika Donalda Trumpa Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Kataru i Saudijskoj Arabiji sljedećeg tjedna. Do tada, izjavio je u ponedjeljak jedan izraelski sigurnosni dužnosnik, nastavit će se pokušaji postizanja primirja i dogovora o taocima s Hamasom.

Prema najnovijim izvještajima, 59 talaca još se uvijek nalazi u Gazi nakon terorističkog napada predvođenog Hamasom 7. listopada 2023. Vjeruje se da je samo 24 njih još živo, pri čemu se za 21 navodi da su sigurno živi, a za troje to nije izvjesno.

Prema navodima Ministarstva zdravstva Gaze, u masovnoj vojnoj akciji koju je Izrael pokrenuo kao odgovor na napad ubijeno je oko 52.000 Palestinaca - većinom civila. Međunarodne agencije smatraju broj žrtava koji navodi Ministarstvo zdravstva Gaze, inače pod kontrolom Hamasa, vjerodostojnim.

Prisilno raseljavanje Palestinaca

Nakon odluke kabineta premijer Benjamin Netanyahu, za kojim je Međunarodni kazneni sud (ICC) raspisao tjeralicu zbog ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti, izjavio je u video poruci objavljenoj na platformi X da će nova ofenziva u Gazi biti usmjerena na poraz Hamasa. Dodao je da će se „stanovništvo premjestiti radi vlastite zaštite“.

Prema međunarodnom pravu, prisilno raseljavanje civila tijekom oružanog sukoba predstavlja ratni zločin. Kada se provodi sustavno, može se smatrati i zločinom protiv čovječnosti.

U ponedjeljak je glavni vojni glasnogovornik IDF-a Ephraim Defrin potvrdio izjave drugih dužnosnika da je središnji dio vojne operacije masovno prisilno premještanje „većine stanovništva Pojasa Gaze“ na područja južno od Gaze. Nije jasno što će se dogoditi s onima koji nisu u mogućnosti ili ne žele napustiti područje.

Osim toga, jedan visoki sigurnosni dužnosnik rekao je novinarima da će operativni ciljevi uključivati „program dobrovoljnog preseljenja" za one raseljene na jugu - očito aludirajući na kontroverzni Trumpov prijedlog da SAD preuzme „vlasništvo“ nad teritorijem i raseli stanovništvo Gaze u treće zemlje. Dužnosnici Ujedinjenih naroda opisali su ovo kao etničko čišćenje.

U prvim mjesecima rata gotovo 90 % od 2,3 milijuna stanovnika Gaze bilo je raseljeno tzv. „nalozima za evakuaciju" koje je izdala vojska. Nakon primirja, stotine tisuća ljudi vratile su se na sjever Gaze, gdje su zatekli svoje domove uništene ili teško oštećene.

Osvajanje i okupacija

Za razliku od prethodnih mjeseci, izraelska vojska se ne planira povući nakon kopnene operacije, već će „ostati na svakom području koje osvoji“, rekao je u ponedjeljak jedan visoki izraelski dužnosnik. A istovremeno je krajnje desni ministar financija Bezalel Smotrich izjavio da se izraelska javnost treba „prestati bojati riječi ‘okupacija’“. U razgovoru za izraelsku televizijsku postaju Channel 12 rekao je: „Napokon ćemo okupirati Pojas Gaze.“

Kabinet je navodno također odobrio novi mehanizam za distribuciju humanitarne pomoći u Gazi, no detalji su ostali nejasni. Od početka ožujka Izrael ne dopušta ulazak pomoći, hrane, medicinskih potrepština niti komercijalne robe u Gazu. Humanitarne organizacije tvrde da je većina zaliha potrošena. Većina stanovništva više ne može pronaći dovoljno hrane niti platiti osnovne proizvode, čije su cijene drastično porasle.

Agencije za pomoć izjavile su da se humanitarni sustav nalazi pred kolapsom i optužile Izrael da koristi humanitarnu pomoć kao političko sredstvo.

Ti planovi „krše temeljna humanitarna načela i čini se da su osmišljeni kako bi se pojačala kontrola nad osnovnim životnim potrepštinama kao sredstvo pritiska“, objavili su ravnatelji svih UN-ovih agencija i organizacija koje djeluju u Gazi u zajedničkoj izjavi u nedjelju. Dužnosnici UN-a upozorili su da je izgladnjivanje ratni zločin, ali Izrael negira da mu je to namjera.

Merz i podržava i apelira na Izrael

Novi njemački kancelar Friedrichj Merz je tijekom svog posjeta Parizu (7.5.) izjavio da izraelska vojska ima "legitiman interes da potisne terorizam palestinske organizacije Hamas". No na zajedničkoj konferenciji za novinare s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom je također naglasio da Izrael ima i "humanitarnu obvezu prema civilnom stanovništvu" Pojasa Gaze.

"I vrlo se nadam da je izraelska vlada svjesna te obveze", dodao je kancelar. Također je rekao da Izrael snosi "sugovornost" za to da humanitarna pomoć dospije do stanovništva palestinskog područja. Kancelar je istodobno naglasio da Njemačka u sukobu s Hamasom "bez ikakvih ograda stoji uz Izrael".

Merz je već ranije na njemačkoj televiziji apelirao da Izrael mora "ostati zemlja koja ispunjava humanitarne obveze" i poštuje međunarodno pravo. U tom televizijskom intervjuu kancelar je također najavio da će novi savezni ministar vanjskih poslova Johann Wadephul tijekom vikenda otputovati u Izrael.