Izbori u Njemačkoj: za koga će glasati mladi?

Zvono se oglašava u stručnoj školi Hans-Schwier u Gelsenkirchenu. 10 je sati, počinje treći školski sat. Razred budućih dimnjačara ima sat politike - s praktičnim eksperimentom. Oni simuliraju izbore za Bundestag 2025., sa svim što uz to ide. Analiziraju programe stranaka, simuliraju koalicijske pregovore i vježbaju glasanje, koristeći ručno izrađenu glasačku kutiju. Ova aktivnost škole ima za cilj povećanje političke svijesti, posebno uoči predstojećih saveznih izbora.

"Mislim da mi sat politike u školi koristi, kao i ostalima, radi stjecanja općeg znanja", kaže 22-godišnji Gianni. Jedna tema mu je posebno važna uoči izbora: "Mislim da se trenutno mnogo toga svaljuje na strance i tvrdi da Njemačka ne funkcionira kako bi trebala. Ali vjerujem da su mnoge prepreke rezultat različitih propisa i da problem nisu nužno uvijek stranci."

Gianni je već odlučio za koju će stranku glasati. Mnogi drugi učenici još nisu sigurni kome će dati svoj glas, ali znaju koja su im pitanja važna pri izboru.

"Gdje se još može živjeti?"

"Još uvijek živim kod kuće, ali razmišljam da odselim kada završim školu. Pitanje je: što sebi mogu priuštiti? Gdje bih mogla živjeti", kaže 21-godišnja Thea, učenica koja se školuje za rad na području zbrinjavanja otpadnih voda. Nije uvijek bila zadovoljna radom vladajuće koalicije sastavljene od SPD-a, Zelenih i FDP-a. "Stranke na vlasti su previše raspravljale o nekim temama, a premalo toga su učinile", kaže ona.

Sve što Thea spominje zaokuplja i druge mlade glasače u Njemačkoj u dobi od 18 do 24 godine, objašnjava Jörg Schönenborn, stručnjak za izbore javnog servisa ARD. Inflacija i cijene trenutno su najveća briga mladih. Također je tipično da oni žele promjene. Na prethodnim izborima za Europski parlament to se posebno odrazilo kroz glasanje za manje stranke. Stranke poput Volta, koje nisu zastupljene u njemačkom Bundestagu, dobile su gotovo trećinu glasova mladih.

Mladi ljudi još uvijek nisu toliko fiksirani u pogledu stranke i kandidata kojima žele dati svoj glas i više su skloni eksperimentiranju, kaže Schönenborn. Ipak, "za savezne izbore vrijede druga pravila glasanja. U tom smislu, vjerovatno će se odlučiti za oporbene stranke u Bundestagu", dodaje on. "Na izborima 2021. godine FDP i Zeleni su dobili najveću podršku mladih, dok su na europskim izborima prošle godine to bili CDU/CSU i AfD." Schönenborn predviđa da će oporba i ovaj put imati veće šanse kod mladih.

Pitanja migracija sve važnija

U stručnoj školi u Gelsenkirchenu fokus je na praktičnom političkom obrazovanju, kako bi se učenici bolje informirali o politici. Mnogi informacije dobivaju isključivo preko TikToka, gdje je AfD posebno prisutan. Tako je i 19-godišnji Gianluca prošle godine došao u kontakt s ovom strankom. Tada su ga privukle AfD-ove izjave o migracijskoj politici, zbog čega je glasao za njih na Europskim izborima 2024.

Danas bi donio drugačiju odluku: "Mislim da to nije bilo ispravno, ali u tom trenutku su imali, moram priznati, prave argumente za mene." Za njega je to bila prije svega politika prema migrantima. Na saveznim izborima najvjerojatnije će glasati za jednu od manjih stranaka, kaže Gianluca. Kod većih stranaka se ne osjeća shvaćenim i prepoznatim.

Apel za više političkih obrazovnih ponuda

Frank Greuel, znanstvenik iz Njemačkog instituta za politizaciju mladih, primjećuje da su migracije postale važno pitanje i za mlade naraštaje u Njemačkoj. "To ima mnogo veze s time što je AfD uspio učiniti migracije značajnom temom i povezati sva relevantna pitanja o gospodarstvu i socijalnoj pravdi s pitanjem migracija." Ta stranka ove sadržaje širi i putem društvenih mreža.

Greuel apeluje na povećanje razine političkog obrazovanja – onako kako to rade u srednoj školi u Gelsenkirchenu. Na kraju dvostrukog sata učenici i učenice glasaju. No rezultati glasanja koriste se samo za internu upotrebu.