Ispitivanje: pritisak na budućeg kancelara Merza raste

23. veljače u Njemačkoj su održani izbori za Bundestag. Konzervativne stranke demokršćanske Unije CDU i CSU, pobijedile su s gotovo 29 posto glasova. Na drugom mjestu našla se desno-populistička Alternativa za Njemačku (AfD) s gotovo 21 posto glasova.

Prošlo je samo nekoliko tjedana od tih saveznih parlamentarnih izbora, ali prema najnovijem ispitivanju javnog mnijenja javnog servisa ARD Deutschlandtrend (Njemački trend), politička klima na vodećim pozicijama popularnosti stranaka znatno se promijenila. Od 31. ožujka do 2. travnja anketari su reprezentativno ispitali 1.334 njemačkih birača. Unija CDU/CSU pala je na 26 posto, što je najniža vrijednost od listopada 2022. AfD je istodobno dosegao novi rekord od 24 posto.

Socijaldemokratska stranka Njemačke (SPD), s kojom stranke Unije pregovaraju o sastavljanju vlade, ostaje na 16 posto, što je njezin povijesno najlošiji rezultat na nekim izborima za Bundestag. Stranka Zeleni bi, da su iduće nedjelje izbori, pala na jedanaest posto (što je jedan postotni bod manje nego na zadnjim izborima), dok bi Ljevica osvojila jedan posto više nego 23. veljače.  Lijevo-populistički Savez Sahra Wagenknecht i liberali iz FDP-a, kao ni na izborima za Bundestag, i dalje ne bi uspjeli prijeći izborni prag od pet posto.

Paket zaduženja košta vjerodostojnosti

Na popularnosti ne gube samo stranke Unije, nego i čelnik CDU-a Friedrich Merz, koji želi voditi buduću saveznu vladu kao kancelar. Prema Deutschlandtrendu, 70 posto ispitanika nezadovoljno je njegovim radom.

Tražeći razloge za ovaj pad popularnosti brzo se dolazi do Merzovog popuštanja kad je u pitanju ustavom zajamčena tzv. kočnica zaduživanja koja je reformirana radiobrambenih troškova i troškova kreditnog paketa od 500 milijardi eura za infrastrukturu i klimatsku zaštitu oko čega su se dogovorile stranke buduće koalicijske vlade.

Prije izbora Merz i CDU/CSU odbacivali su novo zaduživanje, no nakon izbora su se pozvali na promijenjenu globalnu situaciju. Većina građana to ne smatra vjerodostojnim. Čak i svaki treći simpatizer stranaka Unije izražava nezadovoljstvo.

Škole i vrtići trebaju bolje financiranje

No na što bi se trebala potrošiti sredstva iz ovog rekordnog zaduženja? Nedugo nakon što su Bundestag i Bundesrat odobrili potrebnu promjenu Ustava njemačke željeznice Deutsche Bahn su već predočile popis svojih potreba. Željeznička mreža je dotrajala, a vlakovi notorno netočni. Za obnovu u narednim godinama trebat će troznamenkasti iznosi u milijardama eura.

Pita li se građane, 38 posto njih želi da se novac prvenstveno uloži u obnovu prometne infrastrukture. A najčešće spominjani sektor kojem treba pomoć su škole, vrtići i obrazovanje općenito.

Prije nego što nova vlada uopće počne trošiti novac, mora se prvo formirati. Pred izbore krajem veljače predsjednik CDU-a Friedrich Merz najavio je da može u rekordnom roku sastaviti vladu u slučaju pobjede. No, već je travanj, a CDU, CSU i SPD očito trebaju mnogo više vremena za svoje koalicijske pregovore nego što se očekivalo.

Pregovori se odvijaju iza zatvorenih vrata, ali povremeno procure detalji koji otkrivaju da su mnoge teme još uvijek sporne.

Oko čega bi se Unija i SPD trebali dogovoriti?

Među građanima bi veliku podršku imalo uvođenje poreza na velika bogatstva (69 posto podrške) i premještanje postupaka ispitivanja zahtjeva za dobivanje azila u treće zemlje (64 posto). Polovica ispitanika podržava smanjenje poreza za poduzeća i ograničenje brzine na autocestama. Povećanje dobi za odlazak u mirovinu iznad 67 godina odbacuje 85 posto ispitanih.

Anketari su pitali građane i što misle o ponovnom uvođenju obveznog vojnog roka, koji je ukinut 2011. godine. U kontekstu planiranog jačanja njemačke vojske ponovno uvođenje vojne obveze postalo je tema intenzivnih rasprava.

Bez obzira na političke preferencije, samo 22 posto građana smatra da bi vojni i civilni rok trebao ostati suspendiran. Za ponovno uvođenje samo za muškarce izjasnilo se 27 posto ispitanika. Čak 45 posto njih podržava model koji bi obuhvatio i žene.

Kada će Njemačka dobiti novu saveznu vladu?

Prije Uskrsa (20. travnja), kako je to obećao Merz nakon pobjede na izborima, vlada vjerojatno neće biti formirana. No, velika većina njemačkih birača uvjerena je da će se CDU, CSU i SPD na kraju dogovoriti oko koalicijskog sporazuma. S obzirom na brojne teme koje su još uvijek sporne to će zahtijevati veliku spremnost na kompromis, nešto što u sve polariziranijem društvu nije samo po sebi razumljivo.

Anketari su pitali građane smatraju li kompromise dobrima jer su ključni za koalicijski dogovor i demokraciju ili lošima jer političari time odustaju od svojih principa? Ukupno 82 posto ispitanika cijeni kompromise u politici. Čak i među pristašama AfD-a to mišljenje dijeli 60 posto ispitanih.

Zabrinuti pogledi prema SAD-u

Buduća njemačka vlada bit će pod velikim pritiskom, i unutarnje i vanjske politike. Rat u Ukrajini i dalje traje, a Rusija ne pokazuje interes za mirovne pregovore. Dvije trećine Nijemaca strahuje da bi Rusija mogla napasti i druge europske zemlje. Istovremeno, gotovo osam od deset ispitanika strahuje da NATO partneri trenutno ne mogu računati na zaštitu SAD-a.

Uz to, američka trgovinska politika unosi dodatnu nesigurnost. Američki predsjednik Donald Trump uveo je nove carine za trgovinske partnere diljem svijeta, koje bi trebale stupiti na snagu narednih dana. Uvoz iz Europske unije oporezivat će se s 20 posto dodatnih pristojbi.

Postavlja se pitanje kako bi Njemačka trebala odgovoriti na to? Sedam od deset ispitanih u Deutschlandtrendu traži povećanje carina na američke proizvode kao protumjeru. Isto toliko ispitanika strahuje da bi američka carinska politika mogla nanijeti štetu njemačkom gospodarstvu. Analize ekonomskih stručnjaka potvrđuju te bojazni. Institut Ifo procjenjuje da bi nove carine mogle smanjiti gospodarski rast Njemačke u 2025. za 0,3 posto.

„S obzirom na to da je njemačko gospodarstvo već u stagnaciji, moguće je da bi američke carine gurnule gospodarski rast ispod nulte linije“, rekao je predsjednik Ifo instituta Clemens Fuest. Njemačko gospodarstvo bi trpjelo trostruko: zbog smanjenog izvoza u SAD, zbog smanjene kineske konkurentnosti te zbog preusmjeravanja kineskog izvoza na druga tržišta, što dodatno otežava situaciju njemačkim poduzećima.