Iranski narod između dvije vatre

Izraelska vojska u ponedjeljak (16. lipnja) je izjavila da su njihove zračne snage napale zapovjedne centre Iranskog korpusa revolucionarne garde (IRGC), kao i iranske vojne centre u Teheranu, dok najnoviji izraelsko-iranski sukob u međuvremenu ulazi u peti dan.

Od prošlog petka Izrael izvodi zračne napade diljem Irana, likvidirajući visoke vojne dužnosnike i nuklearne znanstvenike, ali i civile, te pogađajući vojne baze i nuklearne lokacije. Navodi se da je njihov glavni cilj spriječiti Iran da razvije nuklearno oružje odnosno rakete dugog dometa.

Iranci 'uhvaćeni usred sukoba'

Iranski mediji izvijestili su da su desetine ljudi ubijene diljem zemlje - uključujući žene i djecu. Nekoliko stotina osoba je ranjeno, tvrdi se.

Jedan stanovnik iranske prijestolnice Teherana rekao je: "Nemamo pristup skloništu. Nema skloništa u cijelom gradu. Ne mislim da postoje mjesta na koja ljudi mogu otići u hitnim slučajevima."

Iranski civili su "uhvaćeni usred sukoba" između Izraela i Irana, rekla je za DW iransko-američka analitičarka Holly Dagres.

Obični Iranci su "nemoćni" u ovom sukobu, rekla je viša suradnica istraživačkog centra Washington Institute u intervjuu za DW TV u nedjelju (15. lipnja). "Iranci su trenutno jako potreseni i uplašeni", dodala je.

Mehdi Chamran, glasnogovornica Gradskog vijeća Teherana, predložila je da stanovnici koriste kao skloništa i podzemne garaže. Iranski dužnosnici kažu da se škole i džamije trenutno koriste kao improvizirana skloništa, a Mehdi Chamran, glasnogovornica Gradskog vijeća Teherana, savjetuje da se za to upotrijebe i podzemne garaže.

Međutim, džamije u Iranu nisu baš poznate po svojoj čvrstoći gradnje i ostaje nejasno kako bi mogle zaštititi civile od raketnih napada.

Neki Iranci istaknuli su da, iako je Islamska Republika provela proteklih 46 godina od Islamske revolucije 1979. proklamirajući svoju spremnost za rat i tvrdnjama da želi uništiti Izrael, nije uložila nikakav značajan napor u izgradnju skloništa za vlastiti narod.

Sara Bazoobandi, istraživačica na Institutu za sigurnosnu politiku Sveučilišta u Kielu, sugerirala je da mnogi Iranci možda imaju čak i više povjerenja u Izraelsku vojsku (IDF) nego u vlastitu vladu. „Mnogo su sigurniji da IDF neće napadati civile nego sama iranska vlada“, rekla je Bazoobandi u nedjelju. „Sinoć u Narmaku, u jednom od naselja istočno od Teherana, iranski projektil koji je pao u stambeno područje, bio je iranski, a ne izraelski.“

Mogućnost promjene režima u Iranu

Izraelska vojna glasnogovornica Effie Defrin izjavila je da trenutni cilj vojnog djelovanja nije promjena režima, već uništavanje iranskog nuklearnog i balističkog raketnog programa te uklanjanje njegovih sposobnosti "da nas uništi".

Međutim, na pitanje američke televizijske postaje Fox News je li promjena režima u Iranu jedan od izraelskih ciljeva, premijer Benjamin Netanyahu rekao je: "To bi svakako mogao biti rezultat, jer je iranski režim vrlo slab."

Posljednjih godina u Iranu je bilo nekoliko valova protuvladinih prosvjeda, a najznačajniji je bio pokret "Žena, život, sloboda", koji je izbio 2022. godine nakon smrti Mahse Amini u policijskom pritvoru. 22-godišnjakinju je prije tri godine uhitila iranska policija za moral i ona je bila optužena je za kršenje strogog kodeksa odijevanja.

Taj je pokret bio široko rasprostranjen diljem Irana, ali i inozemstva, a suočio se s brutalnim gušenjem od strane iranskih sigurnosnih snaga. U tim je akcijama, prema izvješćima, poginulo najmanje 600 ljudi, a uhićeno gotovo 20.000 osoba.

Javno nezadovoljstvo je i dalje raslo, što pokazuje rekordno niska izlaznost na prošlogodišnjim predsjedničkim izborima. Čak i prije najnovijeg vojnog sukoba s Izraelom, mnogi promatrači očekivali su novi val prosvjeda velikih razmjera.

Nakon posljednjih izraelskih napada, oporbene stranke tvrde da je Islamska Republika trenutno u najslabijem stanju, te pozivaju građane na masovnu mobilizaciju protiv režima.

Netanyahu je tematizirao te poruke u video-obraćanju iranskom narodu u prošli petak, istaknuvši pritom da oni imaju priliku "ustati i učiniti da se vaši glasovi čuju", ponavljajući frazu "Žena, život, sloboda".

Ekonomski danak

Kako raste vjerojatnost daljnjih izraelskih napada na iransku infrastrukturu, ekonomski stručnjaci upozoravaju na neviđenu valutnu krizu.

Američki dolar bi navodno, kako kažu, mogao premašiti 200.000 iranskih tomana na otvorenom tržištu – takav razvoj događaja bi mogao izazvati novi val inflacije, odnosno rezultirati ozbiljnim ekonomskim poteškoćama iranskog naroda.

Za režim koji se već bori sa sve dubljim problemima (ne)legitimnosti, to znači da bi takav scenarij mogao izazvati masovne nemire u razmjerima čak i većim od prethodnih pobuna iranskog stanovništva.

Usred previranja, mnogi politički analitičari i korisnici društvenih mreža rat ne vide samo kao geopolitički sukob, već i kao povijesnu priliku za iranski narod da se izbori za temeljne političke promjene i ostavi iza sebe ovakvu Islamsku Republiku.

Bliskoistočni analitičar Simon Mabon sugerirao je da je Netanyahu možda zaključio "da je jedini način da Izrael dugoročno osigura vlastitu sigurnost uništiti samu ideju Islamske Republike Iran".

"To ne znači ubiti iransko stanovništvo, već znači iskorijeniti aktualni sustav vlasti", rekao je on za DW.

Međutim, na drugoj strani pristaše režima i tvrdolinijaške grupacije demonstrativno odašilju nacionalističke poruke kako bi si u ovoj situaciji također osigurali njihovu podršku.