Ima li budućnosti za njemačke socijeldemokrate?

„Noćna mora“, „gorko", „strašno“, „katastrofalno" – kada socijaldemokrati govore o rezultatu koji je SPD postigao na saveznim izborima u Njemačkoj krajem veljače 2025. godine, duboko razočaranje gotovo se može opipati. Sa 16,4 posto glasova, stranka je završila tek na trećem mjestu, iza konzervativnog CDU/CSU-a i djelomično desnoekstremne AfD.

„Nemamo što uljepšavati“, rekao je četiri mjeseca nakon izbora novi glavni tajnik SPD-a Tim Klüssendorf na kongresu stranke. Prema njegovim riječima, izborni rezultat je izraz dubokog gubitka povjerenja građana – „u politiku, u našu demokraciju, u naše institucije, u nas“. Međutim, taj gubitak povjerenja nije iznenađenje. Tko analizira izborne rezultate u posljednjih 25 godina, mora zaključiti da se sve uglavnom kretalo u jednom smjeru: nizbrdo.

Oštra kritika na račun Klingbeila

Tijekom trodnevnog stranačkog kongresa u Berlinu razočaranje u SPD-u osobito se usmjerilo prema predsjedniku stranke Larsu Klingbeilu. Dok su se bivši kancelar Olaf Scholz i kasnija potpredsjednica SPD-a Saskia Esken povukli s funkcija kao posljedica izbornog poraza, Klingbeil je vodio koalicijske pregovore s CDU/CSU-om i postao vicekancelar i ministar financija.

Mnogi članovi stranke zamjerili su mu što se borio za vlast. Prilikom reizbora za predsjednika SPD-a nije dobio ni dvije trećine glasova delegata – jedan od najslabijih rezultata u povijesti stranke, čak i unutar vladine koalicije s demokršćanima. Klingbeil se sada smatra slabim, jer nema punu potporu unutar stranke.

Nova nada: Bärbel Bas

Bivša predsjednica Bundestaga Bärbel Bas kandidirala se kao nasljednica Saskie Esken i dobila impresivnih 95 posto glasova. Ova 57-godišnjakinja iz lijevog krila SPD-a sada je ministrica rada u novoj njemačkoj vladi. Zadužena je za teme koje su socijaldemokratima posebno važne: rad, mirovine i socijalne naknade za nezaposlene. Najavila je da će se snažno suprotstaviti smanjenju socijalnih davanja, što je naišlo na veliko odobravanje u stranci.

Najmanji zajednički nazivnik: zabrana AfD-a

U jednome su se delegati složili: socijaldemokrati su odlučni u namjeri da ispitaju mogućnost zabrane AfD-a. Ta stranka ima cilj „uništiti našu demokraciju“, upozorio je ministar unutarnjih poslova Tiringije Georg Maier na kongresu SPD-a. Visoke pravne prepreke za zabranu stranke u Njemačkoj, prema Maieru, nisu dovoljan razlog za nečinjenje.

On smatra da je „rizik ne poduzeti ništa veći od rizika da se izgubi pred sudom“. I predsjednik stranke Lars Klingbeil pozvao je na odlučno djelovanje: „Ako Služba za zaštitu ustavnog poretka klasificira AfD kao desnoekstremnu stranku, tada više nema prostora za taktiziranje.“

Pitanje naoružanja Bundeswehra dijeli SPD

Po drugim važnim pitanjima SPD je duboko podijeljen. Za naoružanje Bundeswehra više ne bi smjela postojati proračunska ograničenja, što izaziva negodovanje kod mnogih članova. Istaknuti političari SPD-a upozorili su u tzv. „manifestu" uoči kongresa na globalnu utrku u naoružanju. Traže više diplomacije i ponovno približavanje Rusiji. Visoki izdaci za naoružanje, upozoravaju, nužno bi vodili smanjenju socijalnih davanja ili sredstava za borbu protiv klimatskih promjena.

Klingbeil se tome jasno suprotstavio na kongresu: „Biti mirovna stranka 2025. znači nešto drugo nego 1980-ih. Vladimir Putin nije Mihail Gorbačov“, ustvrdio je. Podržao ga je i ministar obrane Boris Pistorius. Na njegovu žalost, SPD se za sada protivi ponovnom uvođenju vojne obveze, što su osigurali Jusosi, omladina SPD-a.

Lijevo krilo stranke, koje je tijekom troipolgodišnje vladavine kancelara Scholza bilo utišano, sada se ponovno snažnije oglašava. To prisiljava stranačko vodstvo na balansiranje. S jedne strane moraju omogućiti i moderirati rasprave koje zahtijeva lijevo krilo, a s druge strane moraju poštivati koalicijsku disciplinu i uzimati u obzir svoje konzervativne partnere iz CDU/CSU-a.

Novi rascijep u SPD-u?

SPD sada planira usvojiti novi stranački program. Glavni tajnik Tim Klüssendorf, koji pripada lijevom krilu, obećao je delegatima slobodno određivanje tema i sadržaja. Središnja tema bit će „pravedna raspodjela". Međutim, ponovno uvođenje poreza na imovinu, koji je ukinut 1997., nije moguće ostvariti s CDU/CSU-om kao partnerima u vladi.

To frustrira šefa omladinske organizacije Jusos Philippa Türmera: „Dok 900.000 ljudi u ovoj zemlji živi isključivo od svog bogatstva i ne mora ništa raditi, 20 posto obitelji ne može si priuštiti ni tjedan dana godišnjeg odmora“, ističe. Sada je, kaže, ponovno potrebna „hrabra socijaldemokracija" koja se usuđuje postaviti pitanje raspodjele dovoljno glasno da ga nitko ne može ignorirati.

SPD želi ponovno postati stranka radnika. U Njemačkoj više od 80 posto stanovništva nema visoko obrazovanje. „Ne smije se dogoditi da ti ljudi pomisle kako su nešto pogrešno učinili u životu“, rekao je bivši kancelar Olaf Scholz u svom oproštajnom govoru na kongresu SPD-a. „Pristupačni stanovi, mogućnost da se i iz skromnih uvjeta napravi iskorak, izgledi za mirovinu od koje se može živjeti – sve to mnogima više nije dostupno“, rekao je Scholz i zaključio:

„Društvo ne smije funkcionirati samo za šefice klinika i poduzetnike, već i za radnike u tvornicama, njegovatelje i umirovljenike.“