Hoće li nasilje zahvatiti i sirijsku zajednicu u Njemačkoj?

Nitko nikada nije pitao Hasana koje je vjerske pripadnosti. Tridesetdvogodišnji Sirijac u Njemačkoj je od 2015. godine, nakon što je pobjegao iz zemlje zbog sudjelovanja u građanskom ratu i to na strani protuvladinih snaga. No sada ga odjednom pitaju koje je vjere.

„Razina sektaškog vrijeđanja i govora mržnje na društvenim mrežama je nevjerojatna“, kaže Hasan, koji živi u Berlinu, za DW. Kao i svi drugi obični Sirijci intervjuirani za ovu priču, nije htio objaviti svoje puno ime kako bi mogao otvoreno govoriti o izuzetno osjetljivoj temi među Sirijcima u Njemačkoj, ali i u Siriji. „Pucaju prijateljstva zbog ovoga."

Pod „ovime“, Hassan misli na nedavno nasilje u Siriji, koje je sredinom srpnja dovelo do sukoba između dviju zajednica, Druza i beduinskih sunita, u južnoj pokrajini Suweida. Nasilje je započelo uzajamnim otmicama između tih skupina i potom eskaliralo otvorenim sukobima.

To nije jedini unutarnji sukob u Siriji u posljednje vrijeme. U ožujku je došlo do sukoba između alavitske zajednice i drugih Sirijaca nakon glasina o ustanku ove vjerske muslimanske skupine.

U oba slučaja došlo je do nezakonitih ubojstava koje su počinili pojedinci iz većine uključenih skupina, kao i pljačke, otmica i nasilja. Također, u oba slučaja privremena sirijska vlada nije uspjela održati sigurnost.

Ti su se sukobi sada proširili i na sirijsku zajednicu u Njemačkoj. „Ljudi s kojima sam nekad bio blizak sada misle da ne možemo biti prijatelji jer sam sunit“, nastavio je Hasan.

Njegov prijatelj Majid je Druz i vratio se iz Suweide neposredno prije nedavnog nasilja. „Imam osjećaj da su ljudi ovdje u Berlinu mnogo intenzivniji po tom pitanju“, primijetio je. „Mislim da je to zato što neki od ljudi ovdje još uvijek imaju zastarjeli način razmišljanja, ponašaju se kao da je [Asadov] režim još uvijek na vlasti.“

„Mnogi od nas u sirijskoj zajednici ovdje osjećaju tu promjenu“, potvrđuje i Razan Rashidi, izvršna direktorica organizacije za ljudska prava The Syria Campaign, sa sjedištem u Berlinu. „U ranim godinama revolucije postojala je snažna svijest o zajedničkoj borbi. Rijetko se pitalo tko je sunit, alavit, kršćanin, Kurd. Bili smo ujedinjeni u protivljenju diktaturi i pozivanju na slobodu.“

Ulična tučnjava u Njemačkoj

Zbog nedavnih događaja, to se sada mijenja. 20. srpnja u Düsseldorfu su se ispred glavnog gradskog kolodvora okupile dvije skupine od nekoliko stotina prosvjednika. Jedna skupina bila je prokurdska, a druga je podržavala privremenu sirijsku vladu.

„Nakon početnih verbalnih provokacija, ... izbila je tučnjava“, priopćila je policija Düsseldorfa. Dvije osobe su uhićene, jedna je ozlijeđena, a bacane su boce i kamenje.

Istog vikenda, na prosvjedu u Berlinu, mala skupina muškaraca iz gomile od oko 400 ljudi izvikivala je parole protiv Druza i Izraela. Berlinski gradonačelnik Kai Wegner, član konzervativne Kršćansko-demokratske unije, komentirao je kratki videozapis rekavši da „pozivi na ubojstva, teror i kriminalna djela nisu dio Berlina.“ Lokalna policija provodi istragu, a Wegner je također zaprijetio deportacijom svakome tko daje takve izjave.

Sirija i Izrael su službeno još uvijek u ratu, a nedavno izraelsko bombardiranje Sirije, navodno „u obrani“ sirijskih Druza, dodatno je povećalo napetosti između te manjine i drugih Sirijaca.

Na primjer, Ahmad, tridesetogodišnji konobar u Berlinu, kaže da je nedavno prekinuo kontakt s jednim Druzom. „Rekao je da želi kupiti imanje u Siriji blizu izraelske granice“, objašnjava Ahmad. „Ne možeš vjerovati tim ljudima“, kaže ljutito, misleći na pripadnike te manjine. „Kako mogu poslovati s Izraelom?“ Zatim ublažava ton: „Ne mislim na sve Druze, samo na neke“, dodaje kasnije ispričavajući se.

Većina snimki s prosvjeda u Berlinu prikazuje Sirijce kako pjevaju revolucionarne pjesme. Arapski medij Syria TV intervjuirao je sedam prosvjednika. Svi su izrekli vrlo slične motive zašto su tamo.

„Ova zemlja pripada svima nama. Moramo zajedno živjeti", rekao je jedan. „Moramo se držati zajedno“, dodao je drugi.
„Organizirali smo ovaj prosvjed u Berlinu kako bismo odbacili miješanje u unutarnje poslove Sirije i pokušaje poticanja etničke i sektaške mržnje“, objasnio je treći prosvjednik.

"Da, bilo je ružnih incidenata"

„Da, bilo je nekih ružnih incidenata i da, postoje stvarni strahovi među ljudima koji su bili izloženi prijetnjama. To se ne smije zanemariti“, kaže Rashidi kada su je pitali hoće li Njemačka možda svjedočiti još više ovakvog nasilja.

Ona kaže kako su neki neki njemački naslovi u medijima bili pretjerano alarmantni. „Većina Sirijaca ovdje je došla kako bi pobjegla od nasilja, a ne da bi ga ponovno stvorila. Ljutnja i tuga koje svi osjećamo su vrlo stvarne. Ono što vidimo su potresi neriješenog sukoba i nedostatka odgovornosti kod kuće, a ponekad čak i ovdje u Europi“, objašnjava. „Ali ideja da će se rat u Siriji ponovno odigrati na njemačkim ulicama je pretjerana.“

Kako smanjiti napetosti unutar sirijske dijaspore?

Istodobno, emocije su među sirijskom dijasporom u Njemačkoj, koja je najveća sirijska zajednica u Europi, izrazito napete. Što se može učiniti?

Sugovornici i analitičari ističu da društvene mreže situaciju čine mnogo gorom. Količina dezinformacija i govora mržnje na internetu golema je, a dio toga zasigurno financiraju ili potiču strane i vlade koje žele vidjeti podijeljenu Siriju.

Jedan od projekata organizacije The Syria Campaign bavi se upravo time, napominje Rashidi. Željela bi da svi „pozovu Europsku komisiju da provede Zakon o digitalnim uslugama, koji je namijenjen zaštiti korisnika društvenih mreža od internetske mržnje.“ Drugi projekt poziva UN i europske čelnike da učine više kako bi spriječili podjele u Siriji.

Rashidi također smatra da bi trebalo više podržati sirijske organizacije civilnog društva koje „rade danonoćno na dokumentiranju zločina, zagovaranju pravde, pomirenju i borbi protiv dezinformacija.“

"Sirija je za sve Sirijce"

Jedna druga sirijska inicijativa, pokret „9. u mjesecu“, također pokušava smanjiti napetosti unutar zajednice. Ime su dobili po tome što su politički zatvorenici u Siriji pušteni 9. prosinca 2024. godine, a oni žele prosvjedovati svakog devetog u mjesecu. Skupina je tijekom posljednjih tjedana organizirala nekoliko manjih prosvjeda, ali tek je nedavno postala prisutna na društvenim mrežama. Članovi dolaze iz svih dijelova Sirije i uključuju aktiviste koji su se protivili sirijskoj diktaturi još prije početka rata 2011. godine.

Prošlog su vikenda organizirali tiho bdijenje, bez zastava, ispred njemačkog ministarstva vanjskih poslova u Berlinu kako bi prosvjedovali protiv „masakra, opsada... i sektaške histerije."

Jedan od suosnivača grupe rekao je za DW da, baš kao i većina njihovih sunarodnjaka, odbacuju strano miješanje u Siriju i također žele da privremena vlada učini više u pogledu pravde i odgovornosti.

„Pokret je osnovan kako bi se zalagao za demokratsku Siriju utemeljenu na ljudskim pravima i vladavini prava“, objasnio je suosnivač; osoba je željela ostati anonimna jer grupa još nema glasnogovornika za medije niti službeni manifest. „Vjerujemo da pad Asadova režima predstavlja tek prvi korak prema Siriji kakvu želimo i za kakvu se borimo: Sirija za sve Sirijce."