Hoće li Lav XIV. nastaviti Franjinim putem?

Ovaj izbor je senzacionalan – iako se ime Roberta Prevosta s vremena na vrijeme spominjalo kad se govorilo o nasljedniku pape Franje.
Po prvi put je jedan kandidat iz SAD-a izabran za poglavara Katoličke crkve. U doba američkog predsjednika Donalda Trumpa i njegova novog svjetskog poretka, jedan Amerikanac sada će biti rimski protivnik papi.
Novi papa, koji je više od sto godina nakon posljednjeg pape imenom Lav uzeo ime Lav XIV., potječe iz Chicaga. Tamo je rođen 14. rujna 1955. godine.
No, nakon školovanja, prvih studija i svećeničkog ređenja 1982., napustio je SAD i nikada više u domovini nije dulje boravio. Jer, osim američkog, ima i peruansko državljanstvo. Prevost je studirao i doktorirao u Rimu.

Vođa iz augustinskog reda

Već od 1977. godine pripada redovničkoj zajednici augustinaca. Taj red, nastao u 13. stoljeću, danas je usmjeren na duhovnu skrb i obrazovanje.
Od 1985. do 2001. godine radio je u različitim funkcijama za red u Peruu, povremeno i kao profesor teologije, a naposljetku kao provincijal augustinaca u toj zemlji.
Godine 2001. američki Peruanac prelazi u Rim i postaje generalni prior augustinskog reda, dakle najviši član reda. Tamo je boravio u doista impresivnom kompleksu odmah izvan kolonada Trga svetog Petra.
Blagajna ovog reda, uzgred rečeno, sigurno je dobro profitirala jer su tijekom konklave razne televizijske postaje koristile krovne terase za izravne prijenose i za to plaćale pristojbe.
Ali Prevostov put je nastavljen u Peru, ponovno na sjeveru zemlje, koji spada u siromašne regije te države.
Papa Franjo imenovao ga je u studenom 2014. za biskupa i poslao u peruanski grad Chiclayo, najprije kao apostolskog administratora, a zatim od rujna 2015. kao mjesnog biskupa.
Tijekom proteklih desetljeća bilo je raznih problema. Peru je daleko od Rima, a crkva u toj zemlji povremeno je pod utjecajem reakcionarnih snaga. Papa Franjo zasigurno nije poslao nekoga u Peru koga se želio riješiti u Rimu.

Redoviti kontakti s Vatikanom

Već 2019. i 2020. godine papa Franjo imenovao je Roberta Prevosta članom dvaju važnih rimskih kongregacijskih tijela. To je značilo da je biskup imao redovite kontakte s Vatikanom.
Sljedeći korak uslijedio je krajem siječnja 2023. Prevost je postao prefekt Dikasterija za biskupe – iznimno važnog tijela u Crkvi u kojoj mnogi svećenici žele napredovati u karijeri – i predsjednik Papinske komisije za Latinsku Ameriku.
Na svom posljednjem konzistoriju u prosincu 2024. godine, Franjo je redovnika imenovao kardinalom.
Neobično je što je samo pet mjeseci kasnije uslijedila posljednja stepenica na crkvenoj ljestvici karijere. Kardinali su ga izabrali za papu.
Talijanski listovi već su ga ranije označavali kao kandidata, hvalili su ga kao „američkog posrednika“ koji bi, kako piše list La Stampa, mogao postati „iznenađenje konklave“.
Amerikanac spaja, kako se navodi, „doktrinarnu strogoću, pastoralno suosjećanje i misionarsku viziju Evanđelja“.

Nema otklona od Franje?

Izbor Prevosta zasigurno nije otklon od godina pod papom Franjom. U mnogim stvarima, osobito u socijalnim pitanjima, Amerikanac će slijediti Argentinca.
Ali u drugim pitanjima Prevost se jasnije pozicionirao nego dosadašnji papa. Kad je riječ o spornoj temi ređenja žena, upozorio je da Crkva mora biti drukčija od društva. Ređenje žena „ne rješava nužno neki problem“, već možda stvara novi.
Nakon senzacionalnog izbora Bergoglija, koji je u vatikanskom sustavu često djelovao kao strano tijelo i baš zbog toga bio cijenjen izvana, dolazi netko tko sustav iznutra dobro poznaje i na njemu inzistira.
Amerikanac koji nije tipičan Amerikanac. Bit će zanimljivo vidjeti koliko će dosljedno ili slobodno slijediti Franjin smjer.

Očekuju ga važni termini

Postoji već nekoliko važnih termina koje kalendar ili crkveno-politički plan prethodnika nameće novom papi. Naravno, papa Lav, koji je u suštini apsolutni vladar, mogao bi odlučiti drukčije. Ali to se od Prevosta ne očekuje.
Već krajem svibnja obilježava se 1700. obljetnica početka Nicejskog sabora. Jubilej koji ima izuzetnu važnost za ekumenizam.
Godine 325. formulirano je – prije svake podjele kršćanstva – središnje kršćansko vjerovanje. Već dugo su papa Franjo i grčko-pravoslavni patrijarh Bartolomej I. planirali putovati u Niceju. Grad se danas nalazi u regiji İznik u Turskoj, jugoistočno od Istanbula.
Zbog Franjine smrti odgođena je neobična kanonizacija Carla Acutisa (1991. – 2006.), koji je rano preminuo od leukemije i koji se promovira kao „Božji influencer“.
Kanonizacija je bila planirana za 27. travnja. I zasigurno će uskoro biti realizirana s Lavom XIV.
Još značajniji je projekt sinodalnosti, teološki i crkveno-politički pothvat koji je Franji bio na srcu – Veliki sinod. Još dok je bio na samrtnoj postelji, nešto više od mjesec dana prije smrti, Vatikan je, uz papino odobrenje, objavio produljenje tog reformskog pothvata do listopada 2028.
I dao je svim biskupijama diljem svijeta konkretne vremenske smjernice za konzultacije. Tek za nešto više od tri godine planirano je veliko crkveno okupljanje u Rimu.

Sjena nad pontifikatom

Ostaje za vidjeti koliko će Lav XIV. usko ili široko tumačiti teme. No, bio je među 55 kardinala konklave koji su sudjelovali u sinodi u listopadu 2023. i listopadu 2024.
Ali o Prevostu se ovih dana u Rimu govori i u drugom kontekstu. Protiv njega je podnesena prijava Vatikanu zbog zataškavanja seksualnog zlostavljanja.
U srijedu, neposredno prije nego što su kardinali nekoliko stotina metara dalje ušli u Sikstinsku kapelu, međunarodna organizacija „Mreža preživjelih zlostavljanih od strane svećenika“ (SNAP), sa sjedištem u SAD-u, ponovila je pred novinarima svoje optužbe protiv ukupno šest istaknutih kardinala. Uključujući i Prevosta.
Kao i ostali optuženi kardinali, Amerikanac je odbacio optužbe bez konkretnih odgovora. A sada je postao papa.
Peter Isely iz uprave SNAP-a upozorio je da nitko od optuženih nije smio postati Franjin nasljednik. Novi papa ne bi smio biti kompromitiran i morao bi konačno ozbiljno provesti Franjinu politiku „nulte tolerancije“.