Hibridni rat Rusije protiv Moldavije

Policija Republike Moldavije već tjednima objavljuje uznemirujuće poruke na svom Telegram kanalu. Policajci stalno upozoravaju na lažne vijesti na društvenim mrežama, pozivaju građane da ne prihvaćaju „izbornu korupciju“ ili izvještavaju o uhićenjima plaćenih prosvjednika. Trenutno moldavska policija u jednom videu upozorava na aplikaciju po imenu Taito, kojom Rusija, između ostalog, masovno kupuje glasove birača.

Što se to kuha u toj maloj zemlji između jugozapadne Ukrajine i sjeveroistočne Rumunjske, sažela je nedavno moldavska predsjednica Maia Sandu nakon sjednice Vijeća za nacionalnu sigurnost prošloga tjedna ovako: Rusija priprema „neviđeno uplitanje“ s ciljem preuzimanja kontrole nad Republikom Moldavijom.

Povod: za dva mjeseca, 28. rujna, održavaju se parlamentarni izbori koji će odlučiti hoće li Republika Moldavija nastaviti demokratskim i proeuropskim putem ili će proruski orijentirani savez stranaka preuzeti vlast i vratiti zemlju u orbitu Moskve. No iako izborna kampanja još nije ni službeno započela, događaji se već sada gotovo svakodnevno razvijaju u dramatičnom obimu.

Masovne sabotaže

Rusija je Republiku Moldaviju očigledno izabrala kao pokusno područje za novi oblik hibridnog ratovanja uoči izbora. Cilj je dovesti u pitanje legitimitet demokratskih procesa masovnim kombiniranim sabotažnim akcijama, stvarajući duboku društvenu nesigurnost i politički kaos.

Metode: plaćeni javni prosvjedi, stotine tisuća kupljenih glasova unutar zemlje i među dijasporom, preplavljivanje društvenih mreža lažnim vijestima i lažnim, sve češće sadržajem generiranim umjetnom inteligencijom te hakerski napadi na informatičke sustave. Osim toga, ruske bespilotne letjelice i rakete kojima se napada Ukrajina često namjerno lete preko teritorija Moldavije kako bi se dodatno potaknula ratna psihoza u zemlji. Sve to parlamentarne izbore 28. rujna čini važnim pitanjem i za ostatak Europe.

U medijima su nedavno odjeknula otkrića o bivšem moldavskom oligarhu Vladimiru Plahotniucu, koji je prije dva tjedna uhićen u zračnoj luci u Ateni. On je u lipnju 2019. pobjegao iz zemlje i od tada je tražen zbog niza kaznenih djela, uključujući navodnu umiješanost u tzv. pljačku milijardi između 2012. i 2014. Prema izvješću istraživačkog magazina The Insider, u proteklim mjesecima je boravio u Rusiji i Bjelorusiji te se više puta sastao s Dmitrijem Kozakom, dugogodišnjim Putinovim povjerljivim suradnikom i trenutačno zamjenikom šefa ruske predsjedničke administracije.

Ime Kozak u Republici Moldaviji pali zvona na uzbunu: on je autor plana iz 2003. kojim se Moldavija trebala podijeliti i pretvoriti u labavu federaciju. U posljednji trenutak tadašnji moldavski predsjednik Vladimir Voronin odbio je potpisati tzv. Kozakov memorandum što je bio velik udarac i sramota za Kremlj, koju Putin i Kozak očito nisu zaboravili. Sadašnji razgovori između Kozaka i Plahotniuca, navodno su se ticali aktiviranja Plahotniucovih starih mreža iz vremena prije njegova bijega 2019. godine, kako bi zemlja ponovno pala pod ruski utjecaj.

Desetljeća agresivne politike

Iako pretežito poljoprivredno orijentirana Republika Moldavija sa sadašnjih tri i pol milijuna stanovnika za Rusiju nema neku osobitu gospodarsku važnost, ona je već više od tri desetljeća žrtva imperijalne ruske agresije. Ondje je Rusija u proljeće 1992. vodila svoj prvi postsovjetski rat protiv jedne neovisne države, pod izlikom, što je prokušana formula agresora, da mora štititi rusko sunarodnjake, tj. građane koji se služe ruskim jezikom, od navodnog fašističkog režima.

Kremlj u moldavskoj regiji Pridnjestrovlje podržava separatistički režim mafijaških ruskih obavještajaca i tamo je protivno međunarodnom pravu stacionirao svoje vojnike i golemi arsenal oružja. Sustavom „Russian Laundromat“ Rusija je preko banaka u Moldaviji oprala desetke milijardi dolara. Zemlju je stalno ucjenjivala manipulacijom isporuka plina.

Sredinom 2019. godine u Moldaviji je ostvaren istinski demokratski prijelaz vlasti koji, iako pun spoticanja i padova, nije završio proruskih restauracijom. Tada je popularna antikorupcijska aktivistica Maia Sandu prvo postala premijerka, a zatim i predsjednica države. Njezina stranka Akcija i solidarnost (PAS) nakon parlamentarnih izbora 2021. dobila je apsolutnu većinu i počela provoditi ambiciozne reforme pravne države i gospodarstva – ali s ograničenim uspjehom.

Ruski kontrolirana mreža

Razlozi za to su, između ostalog, desetljećima sustavno pljačkanje zemlje koje provode korumpirani klanovi, nedostatak kadrova zbog masovnog egzodusa stanovništva, neriješeni sukob sa separatistima u Pridnjestrovlju, prekasna europska pomoć Moldaviji pri odvajanju od ruskih energenata te stalna ruska propagandna kampanja. Jedan od glavnih narativa već duže vrijeme glasi da EU i NATO žele uvući Moldaviju, zajedno s Ukrajinom, u rat protiv Rusije.

Pad podrške Sandu i vladi PAS-a pod premijerom Dorinom Receanom te istovremeno rusko intenzivno uplitanje u politiku zemlje već se manifestiralo krajem prošle godine na predsjedničkim izborima, koji su bili povezani s referendumom o pristupanju EU-u. Sandu je pobijedila tek u drugom krugu, dok je referendum za EU integraciju prošao vrlo tijesno. Neposredno prije izbora i referenduma vlasti su razotkrile mrežu kojom se trebalo kupiti do 300.000 glasova birača.

Tu mrežu vodio je iz Rusije moldavsko-izraelski biznismen Ilan Šor. On se smatra glavnim organizatorom tzv. pljačke milijardi i 2019. je zajedno s Vladimirom Plahotniucom pobjegao iz zemlje, najprije u Izrael, zatim u Rusiju. Iako su nekoliko stranaka koje je osnovao Šor u Moldaviji već zabranjene, on iz Rusije i dalje aktivno utječe na moldavsku politiku. Za izbore u rujnu osnovao je u Moskvi savez stranaka nazvan „Pobjeda“  koji je sredinom srpnja 2025. s izborne liste isključila Središnja izborna komisija (CEC) Moldavije.

Putinova „druga fronta"

Ipak, prema dosadašnjem stanju stvari, na izborima će sudjelovati Putinova „druga fronta“: proruski „Domoljubni blok“ sastavljen od četiri stranke, među kojima su i Socijalisti bivšeg predsjednika Igora Dodona. Unatoč nazivu, Socijalisti zapravo zastupaju desničarsko-populističke i proruske stavove, jednako kao i preostale tri stranke tog izbornog bloka. Njihovi čelnici su početkom srpnja otputovali u Moskvu na razgovore, neposredno prije službene registracije za izbore. Njihov program prvenstveno predviđa „obnovu odnosa s Rusijom".

Navodno Kremlj s time nema nikakve veze. Kada je Maia Sandu prošlog tjedna upozorila na masovno rusko uplitanje u unutarnje stvari Republike Moldavije, glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je: Rusija se ne miješa u unutarnje poslove drugih zemalja.