Hegseth na sastanku NATO-a: jasne riječi i jasna odbijanja

Atmosfera je bila napeta kada je novi američki ministar obrane stigao u sjedište Atlantskog Saveza. Otvorene riječi prijateljima, to je najavio je Pete Hegseth neposredno prije sastanka. Europski partneri bili su spremni na mnoga iznenađenja.

I zaista, riječi su bile otvorene. Još prije nego što su počeli pregovori unutar Ukrajinske kontaktne grupe, Hegseth je prvo rekao što sve Amerikanci neće raditi. Na primjer, neće podržati brzo članstvo Ukrajine u NATO-u: „SAD ne vjeruje da je članstvo Ukrajine u NATO-u realan ishod pregovaračkog rješenja."

Osiguravanje mira samo uz pomoć Europljana

Jasno je rekao i „ne“ slanju američkih trupa u Ukrajinu. Ako dođe do primirja ili mirnog rješenja, Europljani bi ga morali osigurati svojim trupama. „Nikakve američke trupe neće biti poslane u Ukrajinu." Hegseth je također isključio raspoređivanje mirovnih snaga preko NATO-a, naglasivši da to mora biti organizirano izvan Saveza.

Zatim još jedno odbijanje. Povratak na ukrajinske granice prije 2014. godine, odnosno prije ruskog osvajanja Krima, je nerealan: „Slijediti taj iluzorni cilj samo će produžiti rat i izazvati više patnje.“

Zašto je u tako ranoj fazi stavio sve karte na stol i time novu američku strategiju učinio vidljivom i za šefa Kremlja Vladimira Putina? Gost iz Washingtona je to ostavio otvorenim…

Pet posto izdvajanja za obranu?

Umjesto toga, jasne riječi o očekivanjima u vezi s ulaganjima u naoružanje. Trenutno važeće pravilo NATO o izdvajanju dva posto BDP-a više nije dovoljno. „Mora biti pet posto", rekao je Hegseth, čime je izričito podržao stav svog predsjednika Donalda Trumpa.

Međutim, među saveznicima je mala podrška za taj ambiciozni cilj. Ona dolazi uglavnom iz Baltičkih članica, a i Poljska bi vjerojatno podržala taj cilj. Ali, velika većina partnera je skeptična ili čak protiv. „Cilj od pet posto nije u planu", izjavio je njemački ministar obrane Boris Pistorius i dodao: „Amerikanci su i sami još uvijek daleko od tog cilja."

Zapravo, američki izdaci za obranu su čak ispod četiri posto. Međutim, to ne mijenja činjenicu da su SAD i dalje zemlja koja uvjerljivo najviše doprinosi sigurnosti Europe u okviru NATO-a. U jednom aspektu, to se neće promijeniti: trenutno je oko 100.000 američkih vojnika stacionirano u Europi, a prema riječima Hegsetha, nema planova za njihovo povlačenje.

Predstoji osjetljiva rasprava unutar EU-a

Što se tiče vojne pomoći Ukrajini, Hegseth je zatražio da Europljani ubuduće snose najveći dio. To nije bilo iznenađenje – izjava novog ministra obrane bila je blaža nego što se strahovalo. Prošle godine je udio europske vojne pomoći Ukrajini bio nešto veći od doprinosa SAD. A taj jaz će se dalje povećavati, poručio je europskim ministrima obrane glavni tajnik NATO-a Mark Rutte.

Rutte, koji je od listopada na čelu Atlantskog Saveza, također je pripremio EU-partnere i na osjetljivu raspravu i to onu  o raspodjeli tereta među Europljanima. Zemlje poput Španjolske, Italije i Francuske još uvijek su suzdržane kada je u pitanju veća vojna pomoć Ukrajini, što vjerojatno ima veze i s njihovom visokim državnim dugom.

„Ne može biti nikakve sumnje da će među saveznicima biti rasprave o tome tko će što plaćati i odakle će taj novac doći“, poručio je Rutte europskim kolegama.

Helga Schmidt, ARD Bruxelles