Grenland, Danska i skandal sa spiralama

Prije skoro tri godine je Danski radio u jednoj emisiji rasvijetlio mračno poglavlje odnosa Danske i Grenlanda koje je nazvano „skandal spirala“. Šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog stoljeća tisućama žena na Grenlandu, koje su često bile i maloljetne, nametnuta je obveza ugrađivanja spirale za sprječavanje trudnoće. Na tome je inzistirala Danska.

Doduše, Grenland, naseljen uglavnom indigenim Inuitima, od 1953. službeno više nije danska kolonija, ali nije ni neovisan, već je dobio status danske pokrajine. Vlastiti parlament I svoju vladu Grenland je dobio tek 1979. Od tada ima određenu autonomiju, a od 2009. i pravo na samoupravu, ali je službeno još uvijek dio Danske.

„Nismo još ništa imale s momcima"

Prinudnom kontracepcijom je Danska htjela smanjiti broj izvanbračne djece na Grenlandu i smanji rast stanovništva. Henriette Berthelsen se sjeća da su slali njezine školske prijateljice liječnicima, i to bez znanja roditelja. „Neke od djevojaka su još u čekaonici plakale. Bile smo tako mlade, nismo još ništa imale s momcima. Spirale koje su nam ugradili bile su grube, zapravo namijenjene odraslim ženama. Sjećam se strašnih bolova."

Berthelsen i druge žene koje su bile izložene tim mjerama tužile su prošle godine dansku državu, zahtijevajući odštetu i ispriku. Ne tako mali broj žena je nakon intervencije imao i zdravstvene probleme, odnosno traume. „Od države nismo dobili nikakvu psihološku podršku, a ako smo zatražili pomoć dijelom smo je morale same platiti", kaže Berthelsen.

Taj skandal koji se događao prije nekoliko desetljeća nije do kraja raščišćen, a već predstavlja dodatno opterećenje u ionako napetim odnosima Grenlanda i Danske.

Krajem devedesetih izbio je još jedan skandal kada je objavljeno da je Danska 1951. provela eksperiment nad dvadeset i jednim djetetom s Grenlanda. Djeca stara između šest i osam godina koja su poticala iz socijalno ugroženih obitelji dovedena su u Dansku u skrbničke obitelji da nauče jezik i usvoje dansku kulturu, s ciljem da se vrate na Grenland kao nositelji „modernizacije".

Socijalni eksperiment je propao. Djeca se nisu vratila svojim roditeljima, već su smještena u sirotišta na Grenlandu. Šestoro ih je ostalo u Danskoj i usvojili su ih. Jedan broj djece dobio je psihičke smetnje, polovina je umrla već u starosnoj dobi mlađih odraslih osoba.

„Bahati pogled na grenlandsku kulturu"

Ebbe Volquardsen, povjesničar kulture na Sveučilištu Grenland, kaže da i takozvana „djeca eksperimenta" i skandal sa spiralama pokazuju sporan odnos Danske prema stanovništvu Grenlanda i uklapaju se u sliku tadašnje politike Danske „čiji je cilj bio da asimiliraju Inuite koliko god je moguće u danski životni stil“.

Ključni argumenti su bili da su Danska i Grenland historijski i kulturno povezani i da Danska želi poboljšati životne uvjete na Grenlandu. Ti argumenti Kopenhagena su služili kao opravdanje za pripajanje Grenlanda Danskoj u Ujedinjenim narodima.

„Danska strana je sama sebe dugo uvjeravala u najbolje namjere – da Grenlanđanima treba pomoći. Taj bahati pogled na grenlandsku kulturu provlači se kroz cijelu povijest“, objašnjava Volquardsen.

Mnogi Grenlanđani doživljavaju te postupke Danske i jaku ekonomsku ovisnost jedne male europske zemlje kao nastavak kolonijalnih struktura. Brojni su zagovornici državne neovisnosti.

Američke aspiracije kao šansa?

Donald Trump pravi pompu oko svojih ambicija da pripoji Grenland kao najveći otok na svijetu, bogat sirovinama i geostrateški važan u arktičkom području. Novi američki predsjednik smatra da bi to služilo interesima Sjedinjenih Država i sigurnosti svijeta. Trump je još 2019. za vrijeme prvog predsjedničkog mandata predložio da Washington kupi taj otok od Danske.

Dakle, bolje SAD nego Danska? Ne baš. Šef vlade na Grenlandu Mute B. Egede kaže da je spreman produbiti suradnju, ali dodaje: „Mi ne želimo biti Danci. Ali ne želimo ni biti Amerikanci. Hoćemo biti Grenlanđani."

Prema mišljenju stručnjaka za Grenland Volquardsena, američke aspiracije pomažu Grenlandu tako što prisiljavaju Dansku da preispita svoj odnos prema 57.000 stanovnika Grenlanda.

Promjena načina razmišljanja u Danskoj u pogledu postkolonijalnog odnosa prema Grenlandu počela je ranije, ali je ta diskusija postala intenzivnija u posljednjih nekoliko godina i suočavanje s postupcima kao što je eksperiment s djecom i prinudno ugrađivanje spirala važan su dio te rasprave.

Volquardsen smatra da je situacija u kojoj su se našli stanovnici Grenlanda „ambivalentna i potpuno uznemiravajuća“ i da je ona navela Dansku na to da pojača svoje vojno prisustvo u regiji. Ali ta situacija može „otvoriti vrata mogućnosti da Grenland konačno provede promjene koje je odavno tražio".