Godišnjica željezničke nesreće u Tempiju: Grci traže pravdu

Ovog petka (28. veljače) u Grčkoj se održavaju štrajkovi i prosvjedi. Sindikati javnog i privatnog sektora obustavljaju rad, brodovi ostaju u lukama, zrakoplovi na tlu, a vlakovi na kolodvorima. U mnogim gradovima trgovine će na nekoliko sati biti zatvorene, uključujući salone za manikuru i frizerske salone. Noćni klubovi neće raditi, a čak ni najveća grčka glazbena zvijezda Anna Vissi neće nastupiti ove večeri. Osim toga, gotovo u svakom gradu i selu u Grčkoj održat će se prosvjedi.

Čak se i Grci u inozemstvu pridružuju prosvjedima. Organiziraju komemorativne skupove u mnogim europskim i američkim gradovima, u Sydneyu, pa čak i u Zanzibaru, Buenos Airesu i Akureyriju na Islandu. Njihov zahtjev je jasan: pravda za žrtve najteže željezničke nesreće u povijesti Grčke.

To su mogla biti naša djeca

Nesreća se dogodila prije dvije godine, 28. veljače 2023., neposredno prije ponoći, kada se međugradski vlak koji je prometovao na liniji Atena-Solun frontalno sudario s teretnim vlakom. Dogodilo se to kod Tempija, u blizini grada Larise u središnjoj Grčkoj. Poginulo je 57 ljudi, među njima mnogi studenti koji su često koristili taj vlak, a brojni su ozlijeđeni. Tragedija je duboko potresla grčke građane. U tom su se vlaku mogla nalaziti njihova djeca, unuci, prijatelji. Tuga u zemlji bila je golema, a pitanja o uzrocima nesreće i mogućnosti njezinog ponavljanja ostala su bez odgovora.

Danas, dvije godine kasnije, obitelji žrtava i grčka javnost još uvijek čekaju odgovore. Kako je došlo do sudara? Zašto je eksplozija bila tako snažna? Je li teretni vlak možda prevozio ilegalan i opasan teret? I tko snosi odgovornost za nesreću?

Ljudi žele istinu i pravdu. No, 70 do 80 posto građana uvjereno je da vlasti pokušavaju zataškati nepravilnosti – od nemara pri popravku signalizacije koja je bila pokvarena još od 2019. do kašnjenja s ulaganjima u sigurnosne sustave financirane sredstvima EU-a te imenovanja 60-godišnjeg, nekompetentnog člana vladajuće stranke na mjesto prometnika u Larisi.

Nedostatak istrage i zataškavanje

Vlada kategorički odbacuje optužbe za zataškavanje. No, malo tko joj vjeruje jer je vjerojatno da nesreća nikada neće biti u potpunosti razjašnjena. Nadležna tijela nisu odmah prikupila snimke s nadzornih kamera niti provela potrebne obdukcije. Također, neposredno nakon sudara, s mjesta nesreće uklonjeno je oko 300 kubnih metara zemlje, a područje je ispunjeno šljunkom, čime je onemogućena provjera je li teretni vlak prevozio ilegalan zapaljivi materijal koji je mogao izazvati eksploziju.

Jedan od odgovornih političara, tadašnji ministar prometa Kostas Achilleos Karamanlis, član istoimene konzervativne grčke političke dinastije, podnio je ostavku dan nakon nesreće, ali mu je već dva mjeseca kasnije omogućeno da se ponovno kandidira za parlament. Na parlamentarnim izborima u lipnju 2023. konzervativna vladajuća stranka Nova demokracija ostvarila je uvjerljivu pobjedu (41%), a Karamanlisa su stranačke kolege dočekale ovacijama u parlamentu. Za vlast je tragedija u Tempiju bila prošlost.

"Ne zaboravljamo, ne opraštamo"

Već 26. siječnja stotine tisuća ljudi u Ateni, Solunu i još stotinjak drugih gradova prosvjedovale su tražeći pravdu za žrtve nesreće. Povod za prosvjede bilo je objavljivanje tonskih zapisa koji su pokazali da je oko 30 od 57 žrtava nakon sudara još neko vrijeme bilo živo te su možda mogle biti spašene.

Prosvjede su putem društvenih mreža organizirali obitelji stradalih, a odaziv građana bio je impresivan – radilo se o najvećim prosvjedima u Grčkoj u posljednjih deset godina. Okupljeni su uzvikivali slogane poput "Ne zaboravljamo, ne opraštamo" i "Pravda, a ne zataškavanje".

Prosvjedi su bili tako masovni da je premijer Kiriakos Micotakis 30. siječnja bio prisiljen dati intervju i ublažiti svoju raniju tvrdnju da se radilo o "ljudskoj pogrešci". S neuobičajenom poniznošću priznao je da se istraga i donošenje pravde odvijaju "presporo" te obećao poboljšanja. Nesreću u Tempiju opisao je kao "otvorenu ranu, kolektivnu traumu i kolektivnu tugu" te izjavio da se, kao premijer i kao otac, klanja Mariji Karistianou, predsjednici udruženja obitelji žrtava nesreće u Tempiju, koja je u nesreći izgubila kćer Marti.

Karistianou se gotovo dvije godine bori za razjašnjenje nesreće, kako u Grčkoj, tako i u inozemstvu, a zbog toga je često meta napada novinara bliskih vlastima, internetskih trolova, pa čak i nekih ministara.

Strah od bijesa građana

No, premijer Micotakis nije dugo ostao pri pomirljivom tonu. Suočen s padom rejtinga svoje stranke Nove demokracije (prema istraživanju Metron Analysis, trenutno je na 22%), odlučio se vratiti oštrijoj retorici. U intervjuu za list Kathimerini napao je sve koji nemaju povjerenja u pravosuđe i predstavio se kao njegov zaštitnik. "Neki žele da završimo u džungli", rekao je Micotakis, optužujući oporbene stranke da "instrumentaliziraju" tragediju.

No, nije oporba ta koja poziva na prosvjede ovoga petka. Ljudi izlaze na ulice slijedeći poziv obitelji žrtava, prosvjedujući za pravdu i protiv neprihvatljivog načina na koji je vlast postupila prema tragediji.

Vlada, pak, odbacuje optužbe i poziva građane da ne sudjeluju u prosvjedima. Na društvenim mrežama kruži plakat sa sloganom: "Ne idem na prosvjed, vjerujem pravosuđu".

ovaj članak je izvorno objavljen na njemačkom jeziku