Global Media Forum 2025: izgradnja mostova protiv populizma

Autoritarni režimi diljem svijeta jačaju kroz glasan populizam i ograničavanje slobodnih medija. Globalni medijski forum Deutsche Wellea stoga ove godine ima za cilj „prevladati barijere i izgraditi mostove“ kako bi se suprotstavio tim populističkim tonovima. To je, u najmanju ruku, geslo dvodnevnog medijskog kongresa koji počinje u ponedjeljak u Bonnu na zapadu Njemačke.

Nema više novca od Trumpa: Američke televizijske kuće za inozemstvo suočavaju se s ukidanjem?

Posjet Stevea Capusa, predsjednika američke medijske kuće Radio Free Europe/Radio Liberty (RFE/RL), pokazuje koliko su slobodni mediji poput javnih televizijskih i radijskih kuća trenutačno pod pritiskom, čak i u zapadnim zemljama. Američka administracija pod predsjednikom Donaldom Trumpom želi obustaviti financiranje te medijske kuće sa sjedištem u Pragu, u Češkoj. Ta je kuća desetljećima predstavljala stup transatlantskoga partnerstva između Europe i Sjedinjenih Američkih Država.

Poput Deutsche Wellea, i RFE/RL emitira necenzurirani sadržaj u zemljama u kojima medijskim tržištem dominira propaganda. „Moramo preživjeti, jer bi u suprotnom to bio velik dar Rusiji i Kini“, kaže izvršni direktor RFE-a Capus. Capus će o tome razgovarati u Bonnu s Michałom Broniatowskim, čelnikom poljske međunarodne televizije TVP World, Peterom Limbourgom, ravnateljem Deutsche Wellea, i Jonathanom Munrom, globalnim direktorom BBC-a.

„Politička nestabilnost raste u mnogim dijelovima svijeta, a posljedice za sve naše gledatelje su goleme“, izjavio je direktor BBC-a Munro. Istodobno, njegove kolege u Sjedinjenim Američkim Državama, prema njegovim riječima, prisiljene su zatvoriti ili ograničiti svoje slobodne medije. „To je zabrinjavajući razvoj događaja, osobito zato što se dezinformacije i lažne vijesti agresivno šire diljem svijeta“, kaže Munro.

Nagrada DW-a gruzijskoj novinarki

Na to nas podsjeća i ovogodišnja dobitnica Nagrade za slobodu govora, priznanja Deutsche Welleaza iznimna postignuća na području slobode medija. Ove godine nagrada će biti dodijeljena Tamar Kinzurašvili iz Gruzije. „Pod okriljem Sovjetskoga Saveza nismo imali pravo glasa i bili smo ovisni o totalitarnome sustavu“, izjavila je za Deutsche Welle.

„No u demokratskoj državi svi građani moraju držati vlast pod nadzorom kako bi očuvali svoju slobodu. Mediji imaju posebnu odgovornost osigurati očuvanje podjele vlasti“, rekla je. Ova novinarka to pokazuje kroz rad svoje nevladine Zaklade za razvoj medija u glavnome gradu Gruzije Tbilisiju. Ondje poučava novinare provjeravanju činjenica i podiže svijest o govoru mržnje.

Prevladavanje digitalnih barijera totalitarnih režima

Brojne panel-rasprave u ovogodišnjem programu GMF-a usmjerene su na vrlo praktične alate za medijske stručnjake. „Kako autoritarni režimipodižu digitalne zidove – i kako ih prevladati“ naslov je jedne od rasprava. Nakon prošlogodišnjega otvaranja temom generativne umjetne inteligencije u novinarstvu, GMF 2025. će se također usredotočiti na pitanja etike umjetne inteligencije u novinarskom radu. U kojoj mjeri je novinarima dopušteno koristiti umjetnu inteligenciju u svom svakodnevnom radu?

Jedan od europskih odgovora na podjele i populizam jest proširenje Europske unije na nove države članice. Ukrajina, najnovija kandidatkinja za članstvo, nalazi se usred obrambenog rata protiv ruske agresije. Stoga se s velikim zanimanjem očekuje glavni govor povjerenice Europske unije za proširenje Marte Kos: Hoće li Europska unija održati obećanje zemlji koju su napale trupe Vladimira Putina?

Posjet sirijskog ministra informiranja Almustafe

GMF ove godine također dočekuje i sirijskoga ministra informiranja Hamzu Almustafu. Nakon svrgavanja Bashara al-Assada, vladara kojega je podupirao ruski predsjednik Putin, budućnost multietničke Sirije ostaje neizvjesna. Almustafa će govoriti o ulozi medija u obnovi Sirije.

Kako mediji mogu pomoći u prevladavanju barijera kada toliko ljudi, osobito trenutačno na Bliskome istoku, trpi zbog rata koji dodatno produbljuje podjele? Dokumentarni film u koprodukciji s Deutsche Welleom o najvećem ratnom zločinu u Europi nakon Drugoga svjetskog rata pokušava dati odgovor. „Snimka Srebrenice – Od tate za Alisu“ naslov je filma autorice Chiare Sambuchi, koji će premijerno biti prikazan na Deutsche Welleu tijekom GMF-a.

Protagonistica, Alisa, imala je devet godina kada su njezina oca, jednoga od 8000 dječaka i muškaraca iz zaštićene zone Ujedinjenih naroda u Srebreniciu istočnoj Bosni, prije trideset godina ubile srpske snage tijekom masakra koji je trajao nekoliko dana.

VHS kazeta prokrijumčarena iz Srebrenice

Alisa danas živi sa svojom kćeri i majkom u Saint Petersburgu na Floridi. Tijekom rata u Bosni i Hercegovini 1992. – 1995., roditelji su je odveli na sigurno k baki i djedu s majčine strane u Srbiju. Njezini su majka, Srpkinja, i otac Bošnjak ostali u Srebrenici.

Njezin otac, amaterski filmaš i filmofil, snimao je svakodnevni život u opkoljenome gradu tijekom više od tri godine blokade zaštićene zone Srebrenice. U snimkama se više puta izravno obraćao svojoj kćeri. Uspio joj je poslati VHS kasetu prije nego što su Srebrenicu zauzele srpske postrojbe pod zapovjedništvom ratnog zločinca Ratka Mladića.

Za Alisu, kao kćer Srpkinje i Bošnjaka iz Bosne kojega su ubili Srbi, izgradnja mostova i prevladavanje barijera od životne je važnosti. „Alisa je odlučila ne zauzeti stranu“, rekla je autorica filma Sambuchi za Deutsche Welle. Ključ za Alisu, prema njezinim riječima, jest suprotstaviti se „ovoj strašnoj vjerskoj, etničko-vjerskoj mržnji i svemu što ona podrazumijeva“.